| AaaAa |
Ne bev svesna deka postoi ovakva strana (tekstot podolu na hrvatski), megjutoa ova e praksa na koja naletav vo Amerika od prviot den. Mnogu po prisutna vo pogolemite gradovi. Vo zgradata vo koja ziveam, vo holot pri samiot vlez ima masa na koja sekojdnevno lugjeto ostavaat knigi, mnogu cesto se naletuva na dobri naslovi. Si gi zemas gi citash, i gi vrakjash.
Imam procitano minimum 30 knigi na toj nacin; poplaki deka lugjeto ne gi vrakjaat nema, a najcesto im se gubi tragot i tesko e covek da uvidi dali mozda nekoj fraer si gi stava u sopstvenata biblioteka i ne ja igra igrata po pravila. Shto mislite, dali kaj nas ovakvo neshto bi uspealo? Ili nasiot mentalitet ke gi odnese knigite samo vo eden pravec dokolku nekoj se resi da pocne nesto ovakvo javno.
Znam deka postoi razmena vo nekoi institucii kaj nas, no toa e najcesto pomegju lugje koi se znaat i se zabelezuva shto kade otislo. Bash me interesira shto mislat lugjeto. Inaku jas licno idejata ja naogjam za povekje od brilijantna.
Bookcrossing stigao i u Hrvatsku
Autor Barbara Slade
Imate knjigu viška i željni ste ju podijeliti s drugima, dati je nepoznatom čovjeku i nadati se da će ona oživjeti ponovo u tuđim rukama, umjesto da ju držite na polici pod slojem prašine? Uključite se u svijet bookcrossinga i knjigu prepustite drugima.
Bookcrossing (ili “oslobađanje knjiga”) je praksa ostavljanja knjiga na javnom mjestu gdje će ju pokupiti druge osobe željne čitanja, koje će zatim po dovršetku čitanja, knjigu dalje uputiti novim čitateljima na novim lokacijama.
Možda zvuči altruistički: davati besplatno vlastite knjige drugima. No prihvatite li književnost i čitanje općenito kao nešto nematerijalno, ideja razmjene knjiga zvuči zaista odlično. Štoviše, ona funkcionira u malom mikrokozmosu okupljenom na stranici www.bookcrossing.com koji do sada broji 353,874 članova diljem svijeta s ukupno 1,979,927 knjiga puštenih u slobodni promet.
Potpuno besplatna razmjena knjiga, osim činjenica da knjige dobivate besplatno, u sebi ima atmosferu neobičnosti koja privlači ljude da se upuste u avanturu bookcrossinga, koja je počela 17. travnja 2001. godine kada su Amerikanac Ron Hornbaker i njegova supruga Kouri pokrenuli razmjenu knjiga, po uzoru na slične stranice PhotoTag.org (praćenje jednokratnih fotoaparata) i WheresGeorge.com (praćenje američkih novčanica).
Kako funkcionira Bookcrossing?
Bookcrossing radi po principu da se na javnim mjestima ostave knjige s porukom – PROČITAJ ME!, koja jasno ukazuje da ta knjiga nije izgubljena nego je tamo ostavljena sa namjerom.
Prvi korak u "oslobađanju" knjiga je registracija na stranici www.bookcrossing.com. Za svaku knjigu koju prijavite dobijete jedinstveni identifikacijski broj BCID (BookCrossing ID number). Obavijest da ste knjigu ostavili na određenom mjestu objavite na stranici tako da ju drugi mogu pokupiti. Onaj tko ju je uzeo zatim prijavi da je knjiga kod njega, tako da se vodi dnevnik putovanja knjige, a originalni pošiljatelj dobije obavijest o tome gdje se trenutno nalazi njegova knjiga.
Ponekad se dogodi da je knjiga izgubljena na dulje vrijeme, čak i zauvijek, no to je rizik koji treba preuzeti. Onaj kome će neznanje trenutne lokacije knjige biti samo briga bolje da se ne upušta u ovakvu vrstu avanture.
Bookcrossing u Hrvatskoj
Iako je Bookcrossing već nekoliko godina prisutan i kod nas, nakon što je Velimir Šubert pokrenuo takvu akciju krajem 2003. godine kada je čekaonicama lokalne ambulante počeo ostavljati knjige, ovakva vrsta razmjena knjiga u Hrvatskoj još nije potpuno zaživjela. Na stranicama kluba bookcrossing vidjeli smo da trenutno samo jedna osoba iz Hrvatske nudi svoje knjige na besplatno čitanje, iako je registriranih članova oko stotinu.
Ono što se vidi iz profila osobe koja pod nickom oblica nudi svoje knjige, jest da je osoba 25-ogodišnji stanovnik Zagreba te da vjerojatno studira na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, s obzirom da je svojih šest (!) knjiga ostavio/la u atriju tog fakulteta. S obzirom da je član registriran tek prije nešto više od mjesec dana, nema podataka je li knjige već netko pokupio. Radi se o naslovima “Toranj” Ivana Kušana, “Bolja polovica hrabrosti” Ivana Slamniga, “ Baskervilski pas” Arthura Conana Doylea, “ Koraljna vrata “ Pavao Pavličića, “ Čangi” Alojza Majetića i “ Zaboravite da ste imali kćer” Gregorya Sandre i Michaela Tierneya.
Nadamo se ipak da će praksa razmjene knjiga zaživjeti u Lijepoj našoj i time promovirati čitanje.
|