veligden |
||||
| trajkov | Pred nas e u{te eden golem praznik za hri¬s¬ti¬janskiot svet. Mnogumina od nas na ovoj ili na onoj na~in }e go proslavat ovoj golem nas¬tan koj se odigral vo minatoto, a dopira i do dene{en den. Mo`ebi i vie ste del od go¬le¬miot broj hristijani koi go praznuvaat ovoj den spored nekakva tradicija ostavena od strana na starite, ili pak zatoa {to toa e mo¬derno vo dene{no vreme. Ova kratko raz-misluvawe ima za cel do site vas da ja pri-bli`i vistinata za praznuvaweto na ovoj go-lem praznik. PRA[AWE NA @IVOTOT I SMRTTA Vistinata za veligden zapo~nuva vo dale~no-to minato, iljadnici godini pred ovoj na¬s¬tan i navistina da se slu~i. Vistinata za Ve-ligden n# vra}a na prvite stranici na Bo`ja-ta kniga – Biblijata. “Vo po~etokot Bog gi sozdade neboto i ze¬mjata.” (1. Mojseeva 1.1) Na samiot po~etok po¬kraj se sozdadeno bil sozdaden i ~ovekot, kako kruna na Bo`jeto sozdavawe. Za razlika od site ostanati sozdanija, ~ovekot se odli¬kuval so edna osobina koja go izdvojuvala od site drugi - imal sposobnost da razmisluva i da donesuva razumni odluki. Bog go postavil prviot ~ovek vo Edenskata gradina koja izo¬biluvala so razni bilki koi nosele plodovi i slu`ele za hrana na prviot ~ovek. No, vo toa golemo prostranstvo imalo i edno drvo za koe Biblijata veli deka se vikalo “drvo na poznavawe na dobroto i zloto “. Od siot prostor i site drvja koi mu bile na ras¬p¬o¬lagawe Bog mu zapovedal na prviot ~ovek da ne go jade plodot od ova drvo zo{to vo “denot koga }e jade{ od nego navistina }e umre{.” (1.Mojseva 2,17). Na{ite praroditeli Adam i Eva, prvite lu|e, odlu~ile da jadat od ova drvo. Mo`ebi to¬kmu i denes vo nasledstvoto na ~ovekot e ostavena `elbata da go posakuva tu|oto, za-branetoto! Plodot na nivnata odluka bil od-vojuvawe od nivniot Sozdatel, od izvorot na nivniot `ivot. Od toj moment pa navamu site nie vo nasledstvo ja nosime te{kata po¬sl¬e¬di¬ca od taa odluka – Smrtta. Site nie sme os¬u¬deni edna{ da umreme! PORAKATA NA VELIGDEN Radosnata vest za Veligden e zapi{ana vo Evangelieto spored Jovan 3,16: “Zo{to Bog tolku gi zasaka lu|eto od ovoj svet, {to Go dade Svojot Edinoroden Sin, za da ne zagine ni¬tu eden koj veruva vo Nego, tuku da ima `ivot ve~en.” Da, dragi prijateli, Bog tolku mnogu gi zasaka lu|eto, n# zasaka nas, {to go dade Svojot Sin da ne spasi od ve~nata osuda – od smrtta. Vo to~no odredeno vreme od ~ove~-kata istorija, se rodi Isus Hristos vo ~o-ve~ko telo za da ja pobedi smrtta. Isus Hris-tos e realna li~nost od na{ata isto¬rija. Toj `iveel na ovaa zemja i so svojot `ivot i so svoite dela, koi se zapi{ani vo ~etirite Evangelija, ni go poka`al vis¬t¬i¬nskiot ka-rakter na Neboto, na svojot Otec. Biblijata ka`uva deka Isus `iveel so bez¬gre{en `i-vot, pravel razni ~uda, lekuval bolni, pa duri i o`ivuval mrtvi. No, site ovie do-brini i negovite postapki ne bile na za¬dovolstvo na toga{nite crkovni voda~i, i tie smislija na~in kako da se oslobodat od nego. VELIKI ^ETVRTOK Biblijata ka`uva deka na veliki ~etvrtok Isus za posleden pat jadel Pasha( Praznik vo ~est na osloboduvaweto od Egipetskoto ro¬pstvo koj se praznuval od generacija vo ge-neracija, a se sostoel od pe~eno jagne ili jare, beskvasen leb i gor~livo zeqe.) so svo-ite u~enici. Vo taa prilika Isus go vospo-stavuva noviot hristijanski obred, denes me-|u narodot op{to poznat kako Pri~est. Ot¬k¬a¬ko zavr{ile so ve~erata tie trgnale na svoeto voobi~aeno mesto, na Maslinskata go¬ra, kade {to Isus imal obi~aj da mu se moli na Boga. Ovoj pat Negovata molitva bila mnogu poinakva. Isus znael deka ova se pos-le¬dnite momenti od negoviot `ivot, znael deka }e mora da go polo`i svojot `ivot za gr¬e¬¬{nite lu|e. “Isus dobrovolno patel zaradi Adamovata neposlu{nost vo Edem. Site gre¬vovi na svetot se staveni vrz negovite ple}i. Planinata na site grevovi na svetot se ur¬n¬a¬la vrz nego.” (Ranohristijanskoto Veruju 203). Pred Isusa stoela golemata dilema, dali da go dade svojot `ivot za site onie koi se negovi neprijateli ili da se otka`e od taa `rtva. VELIKI PETOK Kasno ve~erta vo ~etvrtok, a rano vo Petok Isus bil predaden od svojot najblizok, od Juda, i padnal vo racete na verskite stare-{ini koi ve}e odnapred go osudile na smrt. No, kaznata ne mo`ele da ja izvr{at bez do¬z¬vola na svetovnata vlast – bez odobrenie na Rim. Iako Pilat, rimskiot sudija, ne na{ol nikakva vina kaj Hrista, sepak pod pri¬stisokot na stare{inite popu{til. Ko¬ri¬st¬e¬¬j}i go evrejskiot praznik pasha i obi~ajot da pu{ta po eden zatvorenik, Pilat potajno se na-deval deka narodot sepak }e odbere Isus da bide osloboden. No, narodot vikal: Raspni go! Raspni go! Taka, otkako bil ka¬m¬{ikuvan Isus bil kaznet so najte{kata kazna vo toa vreme – smrt na krst so raspnu¬va¬we. Vo predve~erieto na Sabotata, na krajot na Petokot, Isus ve}e bil mrtov i polo`en vo kamen grob, kade {to spored evrejskiot za¬ko¬n po~ival vo sabotata. VELIGDEN “Koga izmina sabotata, vo ranite mugri na ne¬delata Marija Magdalena i drugata Marija dojdoa da go posetat grobot. Odnenade` po~-vata silno se zatrese; angel Gospodov sleze od Neboto, go trgna kamenot so koj be{e za¬tvo¬rena grobnicata i sedna vrz nego. Liceto mu svete{e kako molskavica, a oblekata mu be¬{e bela kako sneg ... Angelot im se obrati na `enite:” Ne pla{ete se! Znam deka Go ba¬ra¬te raspnatiot Isus. Ne e tuka; voskresna, kako {to odnapred vi rekol! ... Odete brzo i ka`ete im na Negovite u~enici deka Toj vos¬kre¬sna od mrtvite i deka e na pat za Gal¬il¬e¬ja.” (Ev. Matej 28,1-7) “Namesto spomenik, apostolite na Hrista mu po¬dignale crkvi, i nad nivnite otvoreni vra-ti gi napi{ale ovie tri zbora: ”NAVISTI-NA GOSPOD STANA!” Tie zborovi go pro-menile tokot na istorijata, no i pove}e od toa: tie gi promenile srcata na lu|eto!” (Ra-nohristijanskoto Veruju, 254) ZAKLU^OK Hristos voskrese! Vaistina voskrese! e poz¬d¬rav so koj Hristijanite se pozdravuvaat i ot-pozdravuvaat ~etirieset dena po veligden. No, dali veruvate deka Isus navistina voskr¬e¬snal? Apostol Pavle, u{te vo prvite sto go¬dini posle ovoj golem nastan, po~uvstvuval potreba da gi napi{e slednite zborovi:”Ako e jasno posvedo~eno deka Hristos voskresna od mrtvite, kako toa nekoi od vas velat deka mrtvite nema da voskresnat? Ako e nevozmo¬`no mrtvite da voskresnuvaat, toga{ ni Hristos ne voskresnal! A ako Hristos ne vo-skre¬snal, toga{ se bez osnova i na{eto pro-povedawe i va{ata vera! Za{to bi ispadnalo deka toa {to nie go ka`uvame za Bog e laga, bidej}i nie sme svedoci deka Bog Go voskre-sna Hristos.... ako e nevozmo`no mrtvite da voskresnuvaat, proizleguva deka nitu Hri¬s¬tos bil voskresnat. Ako Hristos ne bil vos-kre¬snat, toga{ va{ata vera e bezvredna...” (1.Korintjanite 15,12-18) Kakva e tvojata vera, dali i ti veruva{ deka mrtvite nema da voskresnat? Ako e toa taka toga{ zaludno si Hristijanin, ka`uva apo¬s¬tol Pavle, toga{ si najmizerniot ~ovek od site lu|e na svetot. “ Kako {to smrtta dojde na ovoj svet preku eden ~ovek, Adam, taka pre¬ku eden ~ovek dojde i voskresenieto na mrtvite, imeno, preku Hristos. Kako {to si¬te umirame spored na{ata povrzanost so Adam, taka site {to se povrzani so Hristos povtorno }e o`iveat, no spored utvrdeniot red. Prvo voskresna Hristos, a potoa, koga Toj }e se vrati, }e voskresnat i Hristovite sledbenici. Potoa }e dojde krajot.” (1.Korin-tjanite 15, 21-24.) Dali saka{ da bide{ vistinski vernik? Isus te povikuva da veruva{ vo Nego, da veruva{ deka e toj mo}en da te spasi od smrtta i da te voskresne vo denot na Negovoto povtorno doa|awe! Dali veruva{ vo ova? Pobarajte gi besplatnite lekcii na Dopisnata Bibliska [kola i zapoznajte se so “Slavnite vi-stini na Biblijata”. Pora~ajte gi prvite lekcii u{te denes, na slednata adresa: Dopisna Bibliska [kola Po{tenski fah 215 Dopisna Bibliska {kola Skopje, 2006 |
|||
| Enigma | Na koja crkva i prupagja taa Dopisna Bibliska Shkola? | |||
| kristina | Adventisticka! |
|||
| nevernik |
Дали е тоа христијанска црква? Каде има храмови во Македонија? |
|||
| Enigma | Adventizmot ili Adventistichka Crkva na Sedmiot Den (Sabotari) e TOTALITARNA SEKTA, prvonachalno osnovana od batistichkiot propovednik William Miller (1772-1849). Toj bil neobrazovan Amerikanec, koj edvaj zavrshil dva klasa na osnovno uchilishte. Poteknuval od bedno semejstvo, a do svojata 35ta godina bil skeptik-agnostik. Potoa, zapochnal da go izuchuva Svetoto Pismo i stanal baptistichki propovednik. Nerazbirajki ja Biblijata i obiduvajki se da ja tolkuva knigata na prorokot Danail, toj se zarazil so numerologija i zapochnal aktivno da go izbrojuva krajot na svetot. Pri napomenata na Hristovite zborovi, deka nikoj ne mozhe da go znae ni denot, ni chasot na Hristovoto Vtoro prishestvie, Miller odgovaral, deka toj ne go predskazhuva denot i chasot, tuku godinata. Taka, vo 1818g., Miller pretskazhal deka Hristos povtorno kje dojde vo 1843g. Toj ubedlivo go propovedal krajot na svetot, a narodot vo histerija go ochekuval Vtoroto prishestvie na Hrista. No, izminala i 1843ta godina, i ne se sluchilo nishto. Miller odnovo zapochnal da odbrojuva, velejki deka prishestvieto e odlozheno vo slednata - 1844g. No, i togash ne se sluchilo nishto. Miller padnal vo depresija, no fanatichnite sledbenici go ubedile da broi po evrejskiot kalendar, po koj novata godina nastapuvala na 21 Oktomvri 1844g. Miller poveruval i krenal uzbuna, a narodot se sobiral vo beli obleki vo gorite na drzhavata NY, ochekuvajki go Hrista. Milerovoto predskazhuvanje se pokazhalo lazhno, i mnogu sledbenici ja napushtile sektata, dodeka najfanatichnite se obiduvale da najdat prichina za ostanuvanje. Taka, eden veren sledbenik Hiram Edison, eden den po golemoto razocharuvanje, navodno se shetal niz poleto, kade shto dobil otkrovenie od Boga: prishestvieto se sluchilo, no bilo nebesno, t.e. Hristos vlegol vo Svjataja Svjatih na Nebesniot hram, kade shto prethodno mu bil zabranet vlez. Tamu, Toj go zapochnal "istrazhniot sud", t.e. go iztrazhuva zhivotot na sekoj hristijanin i sudi, koj e dostoen za voskresenie, a koj ne. Toj sud kje trae od 80 -100 godini, i potoa kje nastapi Vtoroto prishestvie. Toa e kluchnata doktrina na adventizmot, vo koja, pokraj sabotniot den i verata, deka dushata umira zaedno so teloto, se krojat i korenite na Jehovistichkoto uchenje. Vo formiranjeto na sovremenata adventistichka sekta, reshavachko vlijanie odrazila "prorochicata" Helen White (1827-1915). Taa bila obichna devojka, no koga imala 15 godini, nekoj i frlil v lice ogomen kamen, posle shto, taa bila ogrdena i navodno dolgo se naogjala pomegju zhivotot i smrtta. No, otkako izlegla od sostojbata, zapochnala da dobiva chudni pripadi, koi gi narekuvala "nebesni otkrovenija", a se sostojat od dietarni pravila - "zdrav obraz na zhivot" i zabrana na alkohol. Adventistite gi pochituvaat nejzinite "otkrovenija" ednakvo na Biblijata. Adventistichkata crkva NE E HRISTIJANSKA! Taa go zlupotrebuva imeto Hristovo, a nejzinite Bibliski lekcii se opasni po zdraviot razum na chovekot i za chovechkata dusha. Adventistite, kako i Jehovistite, veruvaat deka arhangel Mihail e voedno Hristos, so shto ja osporivaat bozhestvenosta na Hrista i Presveta Troica. |
|||
| nevernik | Blagodaram na iscrpniot odgovor. | |||
| naomvraca | Закон за обида на македонската национална чест", предвиждащ до 10 години затвор за всеки, който се нарече "българин"в Македония/действал средата на 20 век/, българският национален дух се опазва несломим и през този най-тежък период за македонските българи. Независимо от репресиите и тогава са се намирали герои, които не само са пазили непокътнато в сърцата си българското самосъзнание, но и са намирали душевната сила публично да го заявяват. Неповторима със своята смелост и съобразителност е постъпката на Тодор Манасиев, адвокат в град Щип, който кръщава родилите му се близнаци - момче и момиче - Плиска и Преслав, т.е. с имената на първата и втората българска столица. Възпитани в патриотичен дух, децата му на дело доказват, че са достойни за смисъла, вложен в имената им. През 1970 г. Плиска Манасиева е студентка трета година по славянска филология в Софийския университет. Баща й се разболява и тя се връща в Република Македония да го види. Не след дълго двамата били арестувани с обвинение: открито манифестиране на българско народностно чувство. Пред съда в Щип, юни 1970 г., двадесетгодишната нежна девойка заявява: "Българка съм и никой не е в състояние да ме разубеди. И не само аз, а и всички македонски славяни са част от българския народ. Аз не съм сама. Като мен са хиляди, които още се страхуват да излязат с българско народностно съзнание, но и това ще стане. Затова с гордост ще понеса всяка присъда за това ми убеждение.". Плиска е осъдена на година и половина затвор и изпратена в затвора в Пожаревац /Сърбия/, а баща й - Тодор Манасиев - е осъден на три години затвор. | |||
| kristina | Trajkov kade si, nemas nikakov komentar...:))) |
|||
| nevernik | Trajkov izgleda se posvetil poveke na studiite. | |||
| kristina | Pa i treba! | |||