| Ke mi gi objasni li nekoj ovie dokumenti? | |
| n/a | BTW ne se bugarska propaganda tuku se na vladin sajt[;)] [url]http://www.ilinden.mk/ilinden_meridijani.asp[/url] ama vnimatelno prochitajte gi osobeno turskite dokumenti i videte ja slikava [img]http://www.ilinden.mk/sliki_ilinden/miafotogInd/83.jpg[/img] |
| n/a | Македонските Словени се ист народ со античките Македонци Иван Блажевски Македонија ја доби најстарата историска читанка некогаш напишана за Македонците и за нивната земја. Нејзин автор е Ѓорѓија Пулевски, Мијак од Галичник, кој во 1893 година во Софија ја издал книгата, која „за да ја разберат сите полуостровски Славјани“ ја напишал на славјанско-македонско наречје. Станува збор за многу значајна книга што се чувала во бугарските архиви. „Историјата“ летово ја објави МАНУ, а таа содржи досега необјавени информации за населувањето на Словените и за потеклото на Македонците. Ова значајно дело за македонскиот народ стотина години беше во историските архиви во Софија, а историчарите велат дека да била објавена по Втората светска војна, „Историјата“ на Пулевски сосема ќе го променела познатиот пристап за потеклото и за историјата на македонските Словени, како и теоријата за нивното доаѓање од зад Карпатите. Според Пулевски, таа теорија не е точна. - Најголем дел од неговите сознанија и ставови не е многу далеку од тие во историската наука што функционирала во неговото време. Пулевски бил човек што повеќе сакал отколку што можел, зашто имал скромно самообразование, но остави дела со особена историска важност - наведува академикот Блаже Ристовски, кој заедно со проф. д-р Билјана Ристовска-Јосифовска, го подготви изданието на ова дело. Пулевски тврди дека македонските Словени се староседелци на Балканот и оти векови подоцна дошле Бугарите, а потоа и Србите. Тој е еден од ретките творци во 19 век што најдиректно се изјасниле како Македонец. Според него, македонските Словени се ист народ со античките Македонци. „За Македонци оту имале свои цареви и царствено управленије познаваме уште од Тројанскиот бој“, пишува тој во почетокот на „Историјата“. Книгата денеска е отпечатена на оригиналниот јазик што го користел галичанецот, а содржи неколку дела: Славјанско-македонска историја од Потопот до 900 година пред Христа, од 900 година до 148 година пред Христа, од 148 година до 395 година во нашата ера, од 395 година до 1360 година и последната етапа до крајот на 19 век. Тој наведува дека сите Словени во старо време живееле во Азија, а уште во антиката, македонските Словени се населиле на Балканот, а другите заминале преку Кафказ, зад Карпатите (во Сармација), од каде што и тие во 6 век по Христа се спуштиле кон Балканот. Според Пулевски, Македонците, односно, како што кратко ги нарекува, Мијаците, се народот на Александар Велики. Старото македонско население, пишува тој, било составено од три поголеми народи, односно нареченија. Првото наречение биле Теменидите, второто Пеонидите, а трето биле Арнаутите. „Време“ во следните броеви ќе пренесе неколку значајни дела од обемното дело на Пулевски, за кое историчарите и книжевниците велат дека во блиска иднина ќе иницира коренити промени во изучувањето на историјата на Македонија и на македонскиот народ, со што би можеле да се променат општоприфатените историски четива на Балканот. Последните години од животот Пулевски ги поминал осамен. Починал осиромашен во Софија, а до денеска не му се знае гробот. (Утре: За Славјаните и за доаѓањето на Македонците на Балканот) |
| Misirkov | Aleksandrov: a da objasnis zosto Konstantin Miladinov istovremeno saka da napise gramatika na makedonski jazik (t.e. ja prifatil sugestijata na racenzentot na Zbornikot za makedonska gramatika)?!? I zosto Konstantin se nadovrzuva na tekstovite na Partenij Zografski koj gi razgranicuva makedonskiot i bugarskiot jazik vo 12 tocki? |
| Misirkov | --------------------------------------------------------------------- Нема таков нещо като "makedonski-bugarski literaturen jazik" според Зографски. Има БЪЛГАРСКИ ЕЗИК. И той се застапува македонското НАРЕЧИЕ да се включи при формирането на БЪЛГАРСКИЯ език. --------------------------------------------------------------------- Zografski Im objasnuva na "Bugarite" za sozdavanje na zaednicki literaturen jazik (i toa na makedonski) isto kako sto se vodela debata za srpsko-hrvatskiot, cesko-slovackiot, ukrainsko-ruskiot itn.: "I drugij pot sme kazale, pak sega kazuvame, shto za da mozhet da se sostavit eden opstij pismenij jazik prvo e potrebno da izlezit na jave site mesni narechija i idio(ma)tizmi na jazikot, vrhu koi opstiot jazik imat da se zizdat; dogde se ne naporavit tova nesto, nikoj ne mozet i ne imat tova pravo da sudit i da redit za opstij pismen jazik, osnovuvaeshti se na edno tolko, koe i da e ono narechie; i sekoe podobno sudenje i redenje, kako ne polno, kje e suetno i bezplodno." "Carigradski vesnik", 17 januari 1957 godina. Zosto vakvi objasnuvanja na Zografski pred 150 godini? Toj gi istaknuva makedonskite govori zosto tataroljupcite togas, kako i ovie denes, go nametnuvaat bugarskiot jazik za smetka na makedonskiot. |
| Misirkov | Ne samo sto "Bugarite" sakale da go nametnat bugarskiot jazik, tuku i makedonskiot celosno da go istinsnat (a denes toa im sluzi za zamena na tezi). Zatoa veli Zografski vo "B'lgarski kniznici" edna godina podocna (1858) po napisot gore vo Carigradski vesnik: "Makedonskoto narechie ne tolko ne trebit i ne mozet da bidet isklucheno ot opstiot pismen jazik, no dobro kje beshe ako ono se primashe za glavna negova osnova; po taja prichina shto ono e popalnozvuchno, poplavno i postrojno, i v mnogo odnoshenija i popolno i pobogato." (str. 35) |
| Misirkov | --------------------------------------------------------------------- Нема такова нещо. Во ова време ги е имало и ДВАТА збора - ЕЗИК и НАРЕЧИЕ. Како и сега. ЕЗИК - бълагсркии. НАРЕЧИЕ - македонско. --------------------------------------------------------------------- "...Nashevo narechie, koga mozhelo da diktirat na drugite slavjanskji narecia, ostanalo najsiromashko i, kako pitach, da spuzhvit raka bilo na blgarskoto, bilo na srpskoto, pa duri i na ruskoto! Ne otricham ja oti svite slavjanski narecia se shodni pomedju si i oti prirodno je da se vzemeet ednoto od drugoto, a ne do vakvo dere(dze) do koe e doshlo nashevo kutro narechie, shcho da ne mozhit chovek da si iskazhit mislite bez da upotrebit blgraskji redhi, ako toj imat zhiveno u blgarsko, srpskji -- ako u srpsko". Pismoto od Temko Popof do Despot Badzovikj od 1888 godina kako dokument vo istorijata na makeodnskiot jazik prepecateno vo "Kontinuitet na Makedonskiot Literaturen Jazik", Prosvetno delo, Skopje 1998 godina, str. 34. Ne znam dali primetuvate, no i srbite i grcite upotrebuvaat ist argument, a toa e deka navodno Makedonija nikako ne e samostojna tuku deka e del od nivnata pogolema celina (vo grckiot slucaj, zaedno so Tesalija, Peloponez, itn.; vo srpskiot so Shumadija, Bosna, Krajina). "Bugarive" se utepaa da ne relatviziraat so jaikot na nekakva Dobrudza, Mizija, duri i so Beserabija -- so koi nie nemame blaga vrska ni jazicki ni kulturoloski. |
| n/a | quote:Е да ама Темко Попов/ич/ не е нито Партений Зографски, нито Миладинови. За П.Зографски и Миладинови има РАЗЛИКА между НАРЕЧИЕ и ЕЗИК. П. Зографски - "болгарскиот язик" и "makedonskoto narecie" Миладинови - "нашия български език" и "македонското наречие" При тях НЕМА равенство между наречие и език. Както нема и ДНЕС. [:D][:D][:D][:D] |
| n/a | quote:Тия зборове на П.Зографски са под заглавие "Мисли за болгарскиот язик" . Защо не го кажеш ова? [:D][:D] Македонското НАРЕЧИЕ, като наречие на българския ЕЗИК. [8D] |
| Misirkov | Narecje i jazik e isto vo kontinuitet kako za Zografski taka i za Miladinovci i za Temko Popov. Zografski zboruva za makedonskoto no i za drugoto ("bugarskoto") narecje, a toa se jazici vo upotreba. Prasanjeto znaci ne e za jazik kako takov -- toj postoi i Makedoncite zboruvaat na nego, inaku ne bi bil diferenciran kako poseben govor -- tuku se raboti za stvaranje na opst makedonski-bugarski literaturen jazik ("opst pismen jazik"). Spored citatot sto go dadov pogore, Zografski jasno gi ima vo predvid nastanuvanjeto na literaturnite jazici, i gi ima predvid togasnite mnogu aktuelni nastouvanja za eden literaturen ruski jazik na primer (za Rusite i Belorusite) ili cheshki jazik (za Cessite i Slovacite) ili eden srpsko-hrvatski jazik za Srbite i Hrvatite, itn. Vo takva situaija, prirodno e sto toj se zastapuva da promovira sto povekje elementi od svojot jazik (vidi go drugiot citat). I zatoa veli deka najkarakteristicni "predstaviteli na toa narecie se jugozapadnite strani na Makedonija." Druga rabota e sto istorijata go demantira Zografski i sto nie Makedoncite ne odlucivme na takov kompromis tuku stvorvime svoja pismena norma i svoj literaturen jazik. Mnogu znacajno sto ostana od mislite na Zografski e diferenciranjeto na obelezjata medju bugarskiot i makedonskiot jazik vo 12 tocki. Inaku, Zogafski i Konstantin Miladonov se borat da napravat makedonska gramatika po preporaka na Grigorievic -- zosto Zografski vekje imal napisano "Kratka slavenska gramatika" vo 1859 godina vo Carigrad -- no ne stigaat da ja ostvarat svojata zamisla. Toa mu ostana na Pulevski da go zavrsi, iako so skromni znaenja. |
| noname | quote:A zashto ne citirash vo original? Neshto te e strav? Te e strav sto vo originalnite dokumenti pishuva "balgarski jazik i makedonsko narechie"? "...za drugoto (bugarskoto)..." taka pishuva? ili taka: a za drugoto (trakiiskoto)....." ili moze bi taka pishuva vo originalot: "..za drugoto (kapanskoto)..." ili: "...za drugoto (dobrudzanskoto).. " " |
| n/a | quote:Няма такъв континуитет. Между Зографски и Миладинови - да. Но Темко Попов/ич/ няма нищо общо (заедничко) с тях. quote:Няма такова ПОНЯТИЕ като "opst makedonski-bugarski literaturen jazik" при П.Зографски. Работи се за "болгарскиот язик" (това е ПОНЯТИЕТО, което той използва!!!). За Партений този "opst pismen jazik" (общ - на всички българи) е БОЛГОРСКИОТ език. Тоа е тоа. >>> П.Зографски - "Мисли за болгарскиот язик", списание "Български книжици", 1858 г.<<< quote:Зборува за македонско и източно-българско наречие, които формират ЕДИН ЕЗИК и тоя език за него е БЪЛГАРСКИЯ. И при Партений и при Миладинови ЕЗИК е ЕЗИК, а НАРЕЧИЕ е НАРЕЧИЕ и НЕМА равенство между тех.(Както нема и днес.) А ТИ не си во право да ги МЕШАШ, когато и Миладинови и П.Зографски ПРАВАТ разлика между двете. "болгорскиот език" е ЕЗИК, а македонско и изтоно-българско наречие са НАРЕЧИЯ. Тоа е тоа. |
| Misirkov | --------------------------------------------------------------------- A zashto ne citirash vo original? Neshto te e strav? Te e strav sto vo originalnite dokumenti pishuva "balgarski jazik i makedonsko narechie"? --------------------------------------------------------------------- Od mnogute raboti od koi ne se plasam, posebno ne mi e strav od bugarizirani individui so nacionalen kompleks. Go citiram Zografski vo original, povtorno: "...Za da izvedeme na svet makedonskoto narecie...do kolkoto e to nam vozmozno, nie imame namerenie da sostavime na nego gramatika v paralel so drugoto; no poneze toa nase namerenie mozet malo da se pozabavit, mie sega izlagame kratko glavnite negovi osobenosti otnositelno kon drugoto narecie." Zosto inaku bi go izvele na svetlina makedonskiot jazik i bi pravele posebna makedonska gramatika?!? Sto kazuva Slavejkov "po voprosa" podocna, kon sto se stremat Makedoncite?! Jas ti ja objasniv pogore pozadinata na napisanoto. Se raboti za diskusija za sozdavanje na opst literaturen jazik. No Makedoncite pocnuvaat da baraat osnova za svoja gramatika i pismena norma t.e. da gradat svoj zaseben literaturen jazik, dodeka za Bugarite toa e anatema i celo vreme gi poprecuvaat vo naporite (preku kritiki no i fizicki, so sila). Vaka ili onaka, takov razvoj se sluci so tekot na vremeto preku Miladinovci, potoa Pulevski, Evtim Karanov, na Lozarite, Temko Popov, Misirkov itn., nie navistina stvorivme svoj poseben literaturen jazik so svoja pismena norma. A ti sega dogovori se dali so kolegata koe e i kakvo e drugoto narecje.[;)] |
| Misirkov | Chernorizec: Vo pismeniot jazik na Konstantin Miladinov otvoreno se gleda vlijanie od (ucebnicite na) Partenija Zografski no i stremez za oformuvanje na svoja pismena norma. Normalno, normata na Konstantin ne e kodificiran makedonski literaturen jazik, no kon toa se stremi. Nea ja odlikuva stremez so podbor na crti od povekje makedonski govori (ne zamo zapadnomakedonskite) da se nadvisi regionalnata ogranicenost. Eve primeri: 1.Vostanovuvanje na zagubenoto intervokalno "v" vo makedonskiot govor; 2. nastavkite so koi se obrazuvaat nekoi glagolski normi; 3. prigrnuvanjeto na likot na glagolskite imenki na "-nje" od narodniot jazik; 4. izbegnuvanje na svrznicite od tugjo poteklo (tursko i grcko); 5. izbegnuvanje na ruski participi i gerundii Itn. |
| Misirkov | Bidejkji za "Bugarite" razvojot na makedonskiot literaturen jazik e smrten grev, da vi pokazam samo kako reagiraat kon bilo koja pojava vo taa nasoka na razvoj sto tie ne mozat da ja sprecat ili falsifikuvaat. Istite "argumenti" se vo igra togas kako i sega, potsmev, insistiranje deka se raboti za "dijalekt", insistiranje deka se raboti za "zapadni Bugari", a ne Makedonci, itn., itn. Sleduva znaci "bugarski" komentar za prevodite na Makedonecot Efrem Karanov na 2 knigi -- "Slovoto za polkot Igorev" i "Pan Tadeus" -- koj sto gi napravil na svojot roden kratovski govor: "Vistina, prevodot ima izvesni nedostatoci -- stihovite se dvojno povekje od tie vo originalot i nasekade se cuvstvuva zapadnobugarskoto narecje, koe ja namaluva umetnickata vrednost na deloto." Ili vo druga recenzija: "E. Karanov prekrasno go poznava svojot dijalekt i izgleda deka so nego toj se sluzi vo site slucai na svojata dejnost,[:D] pa i ovde, vo svojot prevod na Mickievicha, toj mnogu se posluzil so nego. Taka, toj ni go podnesol Mickeviceviot "Pan Tadeus" vo malku smesniot i originalen nakit na zapadniot Bugarin." Znaci niv im e smesen makedonskiot jazik, koj nie, isto kako Karanov, sekogas go upotrebuvame od ednostavna pricina bidejkji e nas majcin jazik, do taa stepen sto im preci sto Karanov "mnogu" se posluzil so svojot jazik vo prevodot, pa toj jazik ja namaluval umetnickata vrednost na delata cccc Bog da cuva i da brani. |
| noname | quote:"makedonski jazik" pishuva po-gore, stvarno?? pa dobro togash - kako sto ke kazesh................... |
| noname | quote:2004 g.: Za da izvedem na svetlina makedonskoto narecie...dokolkoto ni e vazmozno, nie imame namerenie da sastavim na nego gramatika v paralel s drugoto; no poneze tova nase namerenie moze malko da se pozabavi, nie sega izlagame na kratko glavnite negovi osobenosti otnosno drugoto narecie[/b]." |
| Misirkov | Ohooo, pa tebe treba da te zapoznaeme sto se e napraveno do 2004 godina. Ne samo makedonska gramatika, tuku sozdadeni se: - Nastavno naucni insitucii so celokupen sistem na obrazovanie (od osnovno do fakultetsko); - Institut za makedonski jazik vo 1953 godina; - Sojuzot na drustvata za makedonski jazik vo 1954 godina; - "Recnik na makedonskiot jazik" (vo 3 izdanija 1961, 1966 i 1966); - Medjunarodniot seminar za makedonski jazik, literatura i kultura vo 1968 godina; - Objaveni se osnovopoloznicki trudovi: golem pravopis, gramatika, recnik, istorija na jazikot itn. - Osnovani se strucni i naucni spisanija ("Makedonski jazik", "Literaturen zbor", "Makedonistika", "Prilozi" itn.) - Objaveni se desetici golemi monografski trudovi recisi od site potesni oblasti na jazikot (od istorijata, dalijalktologijata, onomastikata, sintaksata i stilistikata itn.) - Napisana e na nasiot jazik prekrasna literatura i poezija koja prodolzuva da se razviva, dodeka noramata e usvoena od najsirok krug obrazovani luge. - Mnozina najugledni slavisti pisuvaa za nasite dostignuvanja i proucuvaa funkcioniranjeto na jazikot vkl. gi: V. Kiparski, A. Galis, H. Lunt, V. Friedman, itn. - Koga ja spomena gramatikata, po povod gramatikata na Krum Kepeski za makedonskiot jazik, za nea pisuvaa A Frinta, W.K. Matthews i mnogu drugi ugledni lingvisti. Site tie ja uvazuvaat smostojnosta na makedonskiot jazik za "CRTITE STO PRED SE JA OPREDELUVAAT NEGOVATA FUNKCIONALNOST" (A. Slavski) za toa deka "OVOJ LITERATUREN JAZIK E EDEN JAZIK NORMALIZIRAN, A NE VESTACKI, DEKA LITERATURNIOT MAKEDONSKI JAZIK E MODERE JAZIK, KOJ STO GO IMA PREOVLADANO FOLKLORISTICKIOT STADIUM" (H. Lunt). - Makedonskiot jazik po svoeto kodificiranje pocna ramnopravno da se pretstavuva vo site hrestomatii, priracnici i kompendiumi za izucuvanje na jazicite pocnuvajkji od T.L. Splavinjski pa se do R. de Bray -- sem vo bugarskite (i toa so 2 isklucoci, koga vo dva priracnika bugarskite slavisti Stojko Stojkov i Ivan Lekov pokazaa integritet). - Makedonskiot jazik e pretstaven soodvetno vo raznite encikopediski priracnici (golemi i mali, opsti i specijalizirani) kako Wielka, Brockhouse, Boljshaja, Britannica, Americana, vo polskata, vo site jugoslovenski itn. - Makedonskiot jazik se zema predvid vo poznatite lingvisticki i etimoloski recnici: na O. Trubacov (Moskva), F. Kopecni (Praga), F. Slavski (Krakov), P. Skok (Zagreb), E Chabej (Tirana) itn. - Pomognavme da se otpecatat niza recnici kako "Makedonsko-ruski slovar" (vo redakcija na V.M. Ilich-Svitich i D. Tolstoi), Makedonsko-angliski, potoa recnici sopostaveni na polskiot, ceskiot, italijanskiot, japonskiot, romanskiot i dr. jazici). - Makedonskiot jazik se izucuva na site pogolemi univerziteti vo svetot kade sto ima porazvieni slavisticki studii - nekoj izborja nad 30. Slavisti izbraa temi za doktorski disertacii za makedonski jazik kako Christina Summers na primer. - Makedonskite lingvisti se prisutni na site pogolemi slavisticki lingvisticki sobiri i sredbi. So drugi zborovi, makedonskiot literaturen jazik dozivea "celosna polivalentnost". [;)] Vas, kako Makeodnci po poteko, namesto da ve raduvaat ovie uspesi pravat da se grceete vo odnesuvanjeto (uslovno zemeno - zosto samo grcite ostanaa na nenormalnite tezi). Ajde pozdrav, |
| noname | quote:"1858 g.: "...Za da izvedeme na svet makedonskoto narecie...do kolkoto e to nam vozmozno, nie imame namerenie da sostavime na nego gramatika v paralel so drugoto; no poneze toa nase namerenie mozet malo da se pozabavit, mie sega izlagame kratko glavnite negovi osobenosti otnositelno kon drugoto narecie." -------------------------------------------------------------------------------- 2004 g.: Za da izvedem na svetlina makedonskoto narecie...dokolkoto ni e vazmozno, nie imame namerenie da sastavim na nego gramatika v paralel s drugoto; no poneze tova nase namerenie moze malko da se pozabavi, nie sega izlagame na kratko glavnite negovi osobenosti otnosno drugoto narecie[/b]." prasanje - dali se raboti za razlicni jazici i na koi jazik e tesktot ot 2004 g.? |
| f9 | Јас не знам брее како не ти е страм што овде тврдиш дека постои нешто како Бугарска нација.Па што бевте брее пред да ве пројаваат Бугарите и тоа оние вистински.Ајде малку мрдни со мозокот зад твојот татаро-монголски надимак. И пред да ми реплицираш на горново,да ми одговориш =КОГА ПЛАНИРАТЕ ДА ГИ ВРАТИТЕ УКРАДЕНИТЕ БОГАТСТВА ОД ЦРКВИТЕ И МАНАСТИРИТЕ,КАКО И ЗЛАТОТО ОД ОХРИД.Вашиот премиер Радославов со наредбата што неговата влада ја дала на 5 декември 1915 година за пренесување на старините во Софија го ограби Охрид.Иако дотичниот вети во име на Бугарија дека ќе ги врати,ние чекаме веке над 90 години на некој во Бугарија за ова да му текне,а не да ни треска овде глупости.Во спротивно ќе побарам од секој овде на форумов да ви се обраќа со познатиот антички збор АРАМИИ. |
| IYI-jorovelev | Za kakvo stavashe vapros v iztritia mi posting: Pomestih foto kopie na rykopisni stranici ot makedonci, i popitah dali ne sa falshivi. Ne znam dali da gi pusna pak. Edva li shte gi ostavite za da gi vidiat i si napishat mnenieto poveche hora. |
| IYI-jorovelev | Togava da vidim kakvo ima na Vash Macedonski site
quote:. Tova e ot http://www.ilinden.mk/ilinden_meridijani.asp |
| Divider | Koja glupost i moronshtilak. E pa tatarcinja, ne vi doagja pamet i toa e. Aj, odete, namesto da sirite lagi na forumi, i mirisajte konjski zandici, fornicirajte so vasite najbliski i ne ne gnjavete so izmislici. |
| concrete | Zaradi mentalna higiena prestanv da doagam ovde na Makedonska Istorija, ama dusa satka, samo vednas begam, nemam jas nervi kako Misirkov,Divider,f9 i Co. , ovie be razni varijanti na batbayan-cina se neunistivi. Srdecen Pozdrav i arividerci!!!! |
| n/a | quote:Тука си прав. Ето малко текст на татарски: http://www.tatar.ru/?DNSID=8a3b7be40cbfb5c9b29b965c2b904ced&lang=TAT Ако не го разбираш => Македонски =/= Татарски.Така ? И аз не го разбирам => Български =/= Татарски! Така??? Ако ти разбираш какво пиша аз, тогава??? quote:Айде да я видим тая работа: http://www.eliznik.org.uk/RomaniaHistory/language_tree_2.htm http://www.eliznik.org.uk/RomaniaHistory/language_tree.htm quote:Правилно, ама историята им също е различна. Не ли? |
| n/a | quote: quote:???Кое е верно??? |
| noname | quote:Pa imashe predlog ot NIM da gi vrati site eksponati, no so eden uslov - da gi pokaze kako sto se - naprimer plastenicata na Ohridskiot arhiepiskop ot 14 vek na koja sto pishuva "Pastirju na BALGARITE..." da ne se unistuva i krie..., ama ne prifatia nekoi, ....pa ti sea vidi....Ne mislish deka se pak e po-dobro za svetovnata nauka i kultura ovoi nai-bezcenen pametnik na vizantiiskata umetnost i kultura ot 14 v. da se zapazi?? |
| bojan81 | Toa ti se vika bugarski lopov, uste zvani aramija od svetski arsin. Em krade i laze em posle se pravi zagrizen za toa sto go ukral deka nemozel da go vrati zosto tie od kogo go ukral neznale da go cuvaat. Istite lopovski prikaski i koga go kradevtre i sega koga nekete da go vratite. Abe lopovi kako ne vi e sram da se dicis so nesto sto ne e vase, odi dicise so konjskata opaska tatarski cigan glup. Eksponatite ke gi vratite koga i da e. |
| noname | quote:Pa bojanche, pa grcive ot KOI sto gi ukradofme pametnicive - nemaat pretencii - dori ne sakaat da im gi vrakjame - uste po-malko na Branko i Alija da gi vrakjAme - ne znaeli da gi cuvaat tie vizantiiski cennosti - pa ti sea vidi...... |
| bojan81 | Jas gledam, citam slusam, od site strani na svetot za bugarkata sposobnost za kradenje, te citam i tebe i se prasuvam vo krv li vi e da kradete i lazete? Jas ne mislam deka site se takvi kako tebe, i znam deka ke go vratite ona sto ne e vase. Nemj da gi sramis Bugarskite gradjani demek site se kako tebe ok[;)] |
| noname | quote:pO krv NI e krademe bojanche, a sea seriozno da te prasham - ke ja pokazete li plashtenicata na srede Ohrid so prevod na makedonski jazik ili ne? Samo toa otgovori! Ako ne otgovorish - zaboravi za glupostite si... |
| bojan81 | Momce, ke vi izgradime eden konjski opas visok peeset metri so zadnik i do zadnikot da moze da se kacuvate so livt i tamu bi imalo restoran da moze sekoj bugarin da se gordee na sopstvenata kultura. Nesto kako sto Amerinacite im ja podarija Ajfelovata kula, ili pak Francuzite na Amerika Kipot na slobodata. So toa ke ja pokazeme nasata dobra volja za dobri odnosi so sosedite nasi koj tolku miluvaat da bidat tatari. A za glupostite za Ohridskata arhipeskopija deka poteknuva od Tatarstan, te molam postedime |
| noname | quote:Pravilno! E pa zatoa grckite (vizantiiski) bogatstva povzrani so BALGARITE ke se chuvaat normalno vo Sofia (zasega). Se e vo red, neli? |
| Misirkov | --------------------------------------------------------------------- Momce, ke vi izgradime eden konjski opas visok peeset metri so zadnik i do zadnikot da moze da se kacuvate so livt i tamu bi imalo restoran da moze sekoj bugarin da se gordee na sopstvenata kultura. --------------------------------------------------------------------- Bojane, ova e odlicna ideja![:D] Kje predlozime da se ostvari vo Dobrich - kaj vistinskite Tatari, a ne kaj ova mesavinava poturcena pobugarena. Vidi kakvi istoriski spomenici imaat do sega i toa praveni spored bugarskite kapi (po konjskite opaski dobile soznanie za sto e kapa - tretata slika na sajtot): http://bolgar.netfirms.com/eng3.htm [;)] P.S. Dobro sto izleze dokumentot od Pulevski na povrsina vo Sofija, ianku go krieja dolgo vreme. |
| f9 | noname ARAMIJA EDEN,... ZLATOTO OD GROBOVINE GORENJSKI GO ZEDOVTE ,I NA TOA DA NE PISHI MADE OD TATAROBUGATIJA? . Izgovori samo izgovori,i vie i Srbine i Grcine.Koja bre Evropa so vakvi betonirani. |
| Misirkov | f9: Ostaj sto falsifikuvale i zakopuvale ploci za potoa da gi "pronajdat", no tie prodoilzuvaat kako nezdravi da se nategaat so dozirana istorija kako na primer za Samoilovoto carstvo. Dali ovaa teza na najpoznatiot vizantolog Ostrogorski na primer nekogas nekoj go przentira vo Bugarija i dali voopsto razgovaraat nadvor od copy-paste citati (?!?): "Nothing definite is known about the early history of the Cometopuli. The contemporary Armenian historian Stephen of Taron (Asolik), trans. Gelzer and Burckhardt (1907), 185 f., says that they were of Armenian descent. In spite of N. Adontz, 'Samuel l'Armenien' 3 ff., it remains doubtful how much weight can be given to the statement of this Armenian historian whose information on Samuel is full of obvious errors. N. P. Blegmv, "Bratjata David, Moisej, Aaron i Samuil", Godisnik na Sofijsk. Univ., Jurid. Fak. 37, 14 (1941-2), 28 ff., considers that Count Nicholas was a descendant of the proto-Bulgar Asparuch, and his wife Ripsimia, the mother of the Cometopuli, a daughter of the czar Symeon, which is entirely without foundation. His "Teorijata za Zapadno bulgarsko carstvo", ibid. 16 ff., contains equally fantastic views. The history of the origin of Samuel's empire is a much debated question. Scholars no longer support Drinov's theory of a West Bulgarian empire of the Sigmanids founded in 963, and today two different and conflicting views are current. One view holds that by 969 a West Bulgarian (Macedonian) kingdom under the Cometopuli had split off from the empire of the tzar Peter and that this existed independently side by side with the East Bulgarian empire (on the Danube); further, they consider that it was on the eastern part which was conquered by Tzimisces, while the western part continued and formed the nucleus of Samuel's empire. The second view, worked out in detail by D. Anastasijevic, 'L'hypothese de la Bulgaric Occidentale', Recueil Uspenskij I (1930), 20 ff., insists that there was no separation between an eastern and western Bulgaria, and that Tzimisces conquered the whole of Bulgaria which only regained its independence with the Cometopuli's revolt in 976 and the foundation of a new empire in Macedonia. This latter interpretation seems to me to be in the main correct, though both theories appear to go astray in so far as they imply that the subjection of the country took the form of a regular occupation of the whole countryside. Anastasijevic rightly emphasizes that the sources give practically no ground for the assumption that an independent West Bulgaria ever existed side by side with an East Bulgaria, and they afford equally slight evidence for the statement that there was a revolt of the Cometopuli before 976. The frequently quoted statement in Scylitzes-Cedren. II, 347, dated rather arbitrarily to the year 969 and equally arbitrarily regarded as an account of a revolt of the Cometopuli said to have broken out in this year, is in reality only a casual comment, by way of an aside, which anticipates the events it refers to (cf. the doubts of Runciman, Bulgarian Empire 218, and Adontz, 'Samuel I'Armenien', 5 ff.). On the other hand, the sources make it quite clear that Tzimisces-like Sviatoslav-never set foot in Macedonia (the entirely unsupported statement of the later Priest of Dioclea who says that Tzimisces took possession of Serbia, and consequently Macedonia as well, is of no importance). The capture of the capital and the deposition of the ruler signified the subjection of the country without any need to conquer its territory inch by inch. It is, however, true that control which was limited to occupying the centre could in certain circumstances easily be overthrown from the periphery, and this was in fact what happened after the death of John Tzimisces and the outbreak of internal conflicts in Byzantium. This problem has been recently discussed by Litavrin, Bolgarya i Vizantija 26 I ff., who does not, however, advance any new or compelling arguments for the view he adopts, i.e. that "Bulgaria continued its existence in the West". He concludes: "The period from 969 to 976 was in Western Bulgaria a time when its forces were consolidated under the rule of the Cometopuli. . . ." But, as our observations above make clear, this assertion has not the slightest foundation in the sources." George Ostrogorsky, History of the Byzantine State, Rutgers University Press, (p.301-2), 1969. |
| Misirkov | quote:Noname: Vizantijskata Imperija ne e ednakva so Grcka drzava, jasno li ti e toa na tebe? Isto taka, zaradi neveroijatnite dzverstva na Bugarite vo napadite na Vizantija, etnonimot "Bugar" dobiva "najnisko" mozno znacenje za varvarizam. Bugarite gi zakopuvale fanatite vojnici ZIVI, gi palele ovoskite, unistuvale crkvi i manastiri, siluvale, medju drugoto. Ili pak Bugarskiot Han Krum naredil da mu se isece glavata na eden faten Vizantijski car, i od nejziniot cherep napravil chasa, ja pozlatil, i piel vino od nea. Vakvi raboti napravile Vizantijcite da gi vikaat "Bugari" site sto mislele deka se so ponisko nivo na kultura. Taka da ne ti e na mesto falbata za Vizantija.[;)] |
| Misirkov | Aman be concrete, jas mislev deka ti e gordost da informiras za istoriski vistini.[;)] Zoro Velev: jas gi izbrisav tvoite postovi zosto ja menuvaat rezolucijata i vo nedogled odi postot. Vo idnina postavi link - ako e svrazano za temata. |
| noname | quote:Zverstva vo Vizantija se pravili mnogo po-golemi i to nai-razlichni narodi PREDI i SLED balgarite - dali e potrebno da nabrojuvam? Otdelno vizantiiskite izvori se eksplicitni jasni i detailni vo karakterizuvanjeto na poveketo narodi vo toa vreme i tochno vizantiicte se pricina nie denes da imame informacija za narodi postoeli togava. Toa koe sto ti si fantazirash e povrzano so LATINSKIOT zbor VULG koi sto ne e grcki zbor i nema vrska so imeto BLGAR - izvestno za prv pat ot nelatinski izvori. |
| n/a | Vidi ja ovaa slika: [url]http://www.geocities.com/mac_truth/snimki/miladinovi-title.jpg[/url] I sega ovaa: [url]http://www.soros.org.mk/archive/G04/01/A04_01/sa2004.htm[/url] """I understand perfectly well that what our grandparents and great- grandparents did in Macedonia ninety-two years ago and what you are doing now are different things, and maybe not just different, but irreconcilable. I cannot judge you for what you are doing now -- it is your right and privilege. But I can definitely teach you about the past because it is our common past and you were given a distorted picture of it. I presume, of course, that you are interested in the facts as such: unaltered and neutral, just facts, while the conclusions are left for the individual to draw. I will bring to your attention a book much spoken of in Vardar Makedonia over the last 50 years, the time when your parents' and your own national conscience were formed: the so called "Pesni" of Konstantin and Dimitar Miladinov. You were taught that this was the beginning of the Macedonian language, that the two brothers were the first true Macedonian poets, etc., etc. But you were never allowed to see what the original edition of this seminal work looked like -- not even in a photocopy. Furthermore, I submit to you that a number of copies of the original edition were stolen from Western libraries, including 2 of the 3 copies owned by the U.S. Library of Congress. Was it from love of this first manifestation of the Macedonian language or, to the contrary, from a desire to suppress the truth about it? Even so, it is still possible to find a few copies of this book in world libraries, although you cannot borrow them. The book has been placed on the special list of protected works. I have traced three copies of the original in the U.S.: in the Hoover Library of Stanford University, it has library number D 0004180543; at both the Library of Congress and the UCLA (University of California at Los Angeles) Library, it has LC number PG1014.M5 1861. The exact title is Bulgarski narodni pesni sobrani od Bratja Miladinovtsi Dmitrija I Konstantina I izdani od Konstantina. V Zagreb, (V Knigopechatnitsata na A. Iakicha), 1861 If you order a xerox copy or microfilm of the book, you will learn from the Brothers why they chose this title and what they thought was their language and their nationality. You cannot learn this from the Skopje or Beograd editions of the book -- just see how the title has changed: Miladinovi, K. i D., "Pesni " (Dushko Nanevski), Skopje, 1975 Miladinovi, K. i D., "Zbornik na narodni pesni" (Haralampie Polenakovich i Todor Dimitrovski), Skopje, 1983 Miladinovi, D. i K., "Juglovenski klasici. Izbrana dela (Todor Manevich), Beograd, 1965 Now, after you have seen the evolution of the title of the Miladinovs' Bulgarian folk songs, you might want to see the evolution of their language, too. For this you need Blazhe Koneski’s book "Svecen sobir posveten na 125-godishninata od izleguvanjeto na Zbornikot na Miladinovtsi,", Skopje, 1987. It might be instructive to compare the original songs with Mr. Koneski's renditions. If I were you, I would take the opportunity of living in the free world to investigate the facts behind this bibliography, and after doing so I would most likely feel cheated and violated that someone had been playing this kind of games with me. As I said at the beginning, as far as I am concerned, you can be whoever you want to be, and the rest of us are bound to respect your choice. """ |
| n/a | How to Check the Titles of Different Editions of Miladinovs' Book On-line What follows is a record of a telnet session with Melvyl - the University of California and California State Library System On-line Catalog. The records are slightly abbreviated (<...>), but anyone interested can search for books by Dimitar Miladinov as an author directly at Melvyl. [url]telnet://melvyl.ucop.edu/[/url] Trying... Connected to MELVYL.UCOP.EDU. Escape character is '^]'. DLA LINE 147 (TELNET) 18:21:28 10/13/95 (MELVYL.UCOP.EDU) Please Enter Your Terminal Type Code or Type ? for a List of Codes. TERMINAL? vt100 Press RETURN for the MELVYL System -> <...> -> CAT <...> -> FIND PA MILADINOV, DIMITUR Search request: FIND PA MILADINOV, DIMITUR Search result: 16 records at all libraries Type D to display results, or type HELP. CAT-> D Search request: FIND PA MILADINOV, DIMITUR Search result: 16 records at all libraries Type HELP for other display options. 1. Bulgarski narodni pesni / subrani ot bratia Miladinovi. Sofiia : Nauka i izkustvo, 1981. UCB Music PG1189 .B8 1981 SRLF A 0009707852 Type EXP SRLF for loan details. <...> 3. Miladinov, Dimitur, 1810-1862. Bulgarski narodni pesni / bratia Miladinovi. Sofiia : Bulgarski pisatel, 1968. UCB Main PG1189 .M47 1968 4. Miladinov, Dimitur, 1810-1862. Bulgarski narodni pesni. Sobrani ot Bratia Miladinovtsi, Dimitriia i Konstantina i izdani ot Konstantina. 4. izd. Pod red. na Petur dinekov. Sofia, Bulgarski Pisatel, 1961. NRLF B 3 724 170 Type EXP NRLF for loan details. 5. Miladinov, Dimitur, 1810-1862. Bulgarski narodni piesni sobrani od Brat'ia Miladinovtsi Dimitriia i Konstantina i izdani od Konstantina. V Zagreb, V knigop. na A. IAkicha, 1861. SRLF D 0004180543 Type EXP SRLF for loan details. 6. Miladinov, Dimitur, 1810-1862. Bulgarski narodni piesni / Bratia Miladinovi. 3. izd. / pod red. na M. Arnaudov. Sofiia : Ministerstvo na narodnoto prosvieshtenie, 1942. UCB Main PG1189 .M47 1942 UCLA URL PG 1014 M59b 1942 SRLF A 0010042968 Type EXP SRLF for loan details. 7. Miladinov, Dimitur, 1810-1862. Bulgarski narodni piesni / sobrani od brat'ia Miladinovtsi, Dimitriia i Konstantina i izdani od Konstantina v Zagrebu na 1861 godina. 2. izd od Mitra, supruga na D. Miladinov. V Sofiia : Liberalni klub, 1891. UCB NewsMicro MICROFILM 18660 PG 8. Miladinov, Dimitur, 1810-1862. Izabrana dela [Za stampu priredio Todor Manevic]. Beograd, Narodna knjiga, 1965. Series title: Jugoslovenski klasici. NRLF $B 164 042 Type EXP NRLF for loan details. SRLF A 0009687286 Type EXP SRLF for loan details. 9. Miladinov, Dimitur, 1810-1862. Miladinovci; sbornik, 1861-1961. [Red. odbor: Dimitar Mitrev, Kiril Penusliski i Aleksandar Spasov]. Skopje, Koco Racin, 1962. UCLA URL PG 1164 M58m <...> 13. Miladinovtsi : zbornik, 1861-1961 / [redakciski odbor Dimitar Mitrev ... et al. ; glaven urednik Slavko Janevski]. Skopje : Koco Racin, 1962. UCB Main PG1189.B8 M5 1962 <...> 15. Svecen sobir posveten na 125-godisninata od izleguvanjeto na Zbornikot na Miladinovci / [urednik Blaze Koneski]. Skopje : Makedonska akademija na naukite i umetnostite, 1987. Series title: Sveceni sobiri ; sveska 30. UCB Main PG1195.M53 Z923 1987 16. Zbornik na narodni pesni / [sobrale] Dimitrija i Konstantin Miladinovci ; pod redakcija na Haralampie Polenakovik i Todor Dimitrovski. Skopje : Makedonska knj., 1983. UCB Main PG1188 .M5 1983 There are no more records to display. Type PS to see previous screen. CAT-> D 5 LONG 5. Author: Miladinov, Dimitur, 1810-1862. Title: Bulgarski narodni piesni sobrani od Brat'ia Miladinovtsi Dimitriia i Konstantina i izdani od Konstantina. V Zagreb, V knigop. na A. IAkicha, 1861. Description: 542 p. Notes: Romanized record. Subjects: Folk-songs, Bulgarian. Other entries: Miladinov. Konstantin, 1830-1862. Call numbers: SRLF D 0004180543 Type EXP SRLF for loan details. CAT-> exit |
| Misirkov | quote:JAS CITATOT GO PREZEDOV PREVEDEN A POTEKNUVA OD ZBORNIKOT SO DOKUMENTI OD BAN (SOFIJA, 1978 GODINA) I OTPRILIKA E TOJ POGORE. NO IAKO TEOFILAKT OVA GO NAPISHAL VO 11 I 12 VEK, I SLEPEC KJE VIDI DEKA NAPISHANOTO SE ODNESUVA NA SLOVENITE VO 6 VEK. ZOSHTO ISTORICARITE GO TVRDAT OVA??? PA SE ZNAE KOGA PRESTOJUVALE AVARITE NA BALKANOT t.e VO 6 VEK, ZAEDNO SO SLOVENITE, A SE ZNAE I DEKA BUGARITE NE DOSHLE NA BALKANOT VO 11 i 12 VEK, TUKU VO TOA VREME OVDE BILO SAMUILOVOTO CARSTVO, PA VIZANTIJA. SUSHTINATA NA OVOJ CITAT OD TEOFILAKT E VO TOA SHTO TOJ JASNO ZBORUVA DEKA TERMINOT "BUGARI" ZA DOBAR DEL OD VIZANTIJCITE NEMAL ETNICHKO ZNACHENJE, TUKU BIL KORISTEN KAKO SINONIM ZA LUGJE SO PONISKA KULTURA (PROSTACI). ETE, ZATOA, SPORED NEGO I SLOVENITE IAKO SE VRATILE POVEKJE OD CEL VEK PRED PRESELBATA NA BUGARITE NA BALKANOT BILE NARECENI "BUGARI" (PROSTACI). JASNO LI E SEGA ILI USTE KJE SE PRAVIS BUGAR? |
| noname | quote: |
| Divider | Јоровелчо дете чувашче!! Еве ти одговор: Турко-алтајски јазици: "Altaic, Altaic language, Azerbaijani, Chagatai, Chuvash, Eastern Turki, Jagatai, Jaghatai, Karakalpak, Kazak, Kazakh, Khirghiz, Kirghiz, Kirgiz, Tatar, Turcoman, Turkish, Turkmen, Turkoman, Uighur, Uigur, Usbeg, Usbek, Uzbak, Uzbeg, Uzbek, Yakut" Плус: "There is still one fool-proof fact which is that the Bulgarians' land of origin was in the highland regions of AItai in Siberia. Their language is related to the so-called Turko-Altai group. In other words, the Bulgarians belong to the same ethnolingual group as the Huns, the Avars, the Pechenegs and the Cumans." a ако се прашуваш каде можеш да провериш, бидејќи вие татарите сте неверни Тома, повели: http://www.bridgeguys.com/International/Bulgaria.html Задоволен? Ебате беља, мислеше дека те лажеме, а? Не сме јоровелчо ние како татарите, ние сме горди Македонци. Народ поробуван, газен а кој сепак гордо се кревал повторно да им плукне в лице на сите негатори. народ на кој и ти му припаѓаш, освен ако не си Чуваш. Има и такви во источните македонски окупирани територии. Поздрав |
| n/a | A be Aleksandrov, nesto gledam ne e vo red so tebe. Cocek koj ne misli sosvoja glava e GLUPAV COVEK. Pokraj toa gledam deka si bugarin i ne zboruvas makedonski. KAKO MOZE DA STANAT MAKEDONCITE BUGARI VO 19 VEK, A PRED TOA DA NE SE! PA GLEDAS DEKA VO SITE OFICIJALNI DOKUMENTI, MAKEDONCITE POSTOJAT KAKO POSEBEN ETNIKUM; VIDI GI SITE ISTORII NA SLOVENSKITE NARODI DO 19 VEK, OFICIJALNITE RUSKI I AVSTRISKI DOKUMENTI ZA MAKEDONSKITE EMIGRANTI VO AVSTRO-UNGARIJA I RUSIJA... KOJ BIL DIMITAR MILADINOV? STO VIKAAT HRVATSKITE IZVORI ZA MILADINOV: Druљtvu hrvatskih knjiћevnika u Zagrebu odrћan je manji znanstveni skup, na kojem su sudjelovali znaиajni hrvatski, slovenski i makedonski slavisti. Iako objavljen prije 140 godina, zbornik braжe Miladinov joљ je aktualna tema. Naime, izvorni naslov zbornika je - »Bugarske narodne pjesme«, љto zaиuрuje jer je Zbornik sastavljen od toиno 598 makedonskih i 76 bugarskih narodnih pjesama. Zaљto je nadjednut takav naziv Zborniku? Godine 1860. Konstantin Miladinov dolazi u Рakovo J. J. Strosmayeru noseжi narodne pjesme koje je sakupio njegov stariji brat. Tamo ih s grиkog pisma prepisuje na жirilicu, sastavlja ukomponirajuжi ga u Zbornik - prvi makedonsko-hrvatski diferencijalni rjeиnik i pjesme sortira tematski ih uokvirujuжi u Zbornik. U svom prvotnom obliku, Zbornik je zamiљljen bez bugarskih pjesama, ali Konstantin na Strossmayerov nagovor mijenja svoju koncepciju. On u Zbornik ubacuje i bugarske narodne pjesme, koje je morao otkupiti od bugarskog folkloriste Иokalova. Prema miљljenju Strossmayera i tadaљnjeg intelektualnog graрanskog sloja, naziv »Makedonski« bio bi neprihvatljiv i zbunjujuжi za tadaљnje иitateljstvo mogli pomisliti da je rijeи o pjesmama naroda koji su ћivjeli u davnoj povijesti. Pod Filipom i Aleksandrom Makedonskim. Radilo se ipak o zabludama tadaљnjih intelektualaca koji su mijeљali Bugare s Makedoncima jer su upravo iz makedonskih pjesama u Zborniku Makedonci uиili svoj jezik koji se tek nasluжivao sa svim svojim zakonitostima i specifiиnostima. |
| Bicho | Oooooooooooooooooo jorovelcho zdravej chuvashche, zdravej! Brakja, jorovelchio go pokaniv na megdan junachki na: http://www.mediapool.bg/phorum/ i dojde navistina zbor da nema, ama koga me vide deka jas deka sum tamu mu ja drasna kako dzhukac bugarski, shto i e! Ha, sho e be jorovelcho pred tvoite chuvashi kje se obidevme, ili se uplashi pred soplemenicite ti da ne se izrezilish, a? Tuku samo tri dena te nemashe nekako brzo se oporavi, ej! De jorovelcho vidi svetot shto pishuva za vas. http://www.nupi.no/cgi-win/Russland/etnisk_b.exe?Chuvashian "The first clear mention of the Chuvash by that name comes from a Russian chronicle dated 1521, when they were already well-established as a culturally distinct group. Despite fragmentary evidence, however, an early history of the Chuvash can be outlined. Probably, the Chuvash, together with the Bulgars, were the first Turkic groups to appear in Chuvashia. They may even have been one group, as they are very hard to separate in the early period. They migrated to the middle Volga region following Khazar expansionism into the south russian steppes in the 7th c. and Arab expansionism into the Caucasus in the 8th c. The Bulgars and Chuvash seem to have assimilated native Finno-Ugrian peoples of the region where they settled. A Volga Bulgar state was established under the Khazars." More pochuvashen, kakov jazik zborite vie vo Istochna Makedonija (aka b'lgarija), chuvasho-turko-tataro-khazaro-bolgar, ili Makedonsko-Slovenski, a? Jas kje ti kazham, ako ne znaesh. CHIST MAKEDONSKI! |
| Misirkov | Bicho ti nisto ne znaes! Cist makedonski jazik ne zborat pobugarenite nasi brakja na istok, tuku mnogu smesna varijanta.[;)] Vidi sega: ЧУВАШСКИЙ ЯЗЫК — относится к булгарской группе тюрк. языковой семьи и представляет собой единствен. живой яз. этой группы. В истории Ч.я. различают четыре периода: прабулгар., древнебулгар., среднебулгар. и новобулгар. или собственно чувашский. В прабулгар. (оногур. <огур.) период (1 в. до н.э.—3 в.н.э.) булгар. диалекты существовали наряду с др. пратюрк. диалектами. Завершается этот период отрывом булгар от массы остальных тюрк. племен и началом их миграции в юго-зап. направлении. В сер. 4 в. булгары уже находились на терр. соврем. Казахстана. Древнебулгар. период охватывает 4—8 вв. н. э. В этот период продолжается постепен. миграция булгар. племен на ЮЗ, происходит формирование и распад булгар. племен. союза: часть булгар переселяется на Балканы (7 в. н.э.), др. часть обосновывается на Волго-Камье (8 в.). Среднебулгар. период (8 — сер. 16 в.) охватывает эпоху Золотой Орды, включая разгром Волжской Болгарии монголами (1236), и Казанского ханства. Именно в этот период происходит формирование собственно чуваш. этноса в Ср. Поволжье на основе смешения пришлых булгаро-суваз племен с предками марийцев. Новобулгар. период начинается после падения Казан. ханства и продолжается по наст. вр. Т.о. Ч.я. оказывается гораздо древнее самого чуваш. этноса. http://www.enc.cap.ru/open.asp?id=195&L=29 A eve informacii od fakultet kade sto predavaat bugarski jazik: http://www.chuvsu.ru/~chfik/ Edno e mnogu problematicno, a toa e faktot deka: "В максимална степен езика на прабългарите е запазен сред чувашите.[:0] Vo koja stepen e zapazen sred tataroljupcite? |
| Bicho | Ih, blaodaram brat Misirkov, jas postojano izumuvam za pobugarchenosta na brakjata ni od Istochna Makedonija, a so niv i jazikot, he he! Ama spored tvrdenja na samite bugari vo "nivniot" jazik ima samo okolu 100 chuvashki-bugarski zbora! Ta ako odime spored toa kolkav e procentot na zastapenost na bugarski zborovi vo Istochnomakedonskoto narechje, tolku se i tie "bugari" |
| noname | quote:Ама айде прво да уточниш географията/илирска земя, Македония/ и кога е живел Теофилакт? |
| Divider | teofilakt ziveel pred tvojot dedo da se pojavi javajki go svojot ljubovnik (citaj-konj) na ovie prostori od Tatarstan i Kazanskite stepi!! |
| noname | quote:Togava da vidim VISTINATA: Theophilacti Bulgariae archiepiscopi Historia, op. cit.: " Kogato toja narod (AVARITE) se iztegli, doide drug, oshte po-bezzakonen i svirep, taka narechenite BALGARI.................. I poneze pokoriha celata ilirska zemja, STARATA Makedonija dori do grada Solun i chast ot TRAKIJA..........te se nastaniha kato sashtinski ziteli na taja strana. Te razmestiha zitelite na vsjaka chast............." XI - XII vek.!!!!!!!!!!!! [:)] |
| Misirkov | quote:Noname: Vo citatot original od knigata od BAN jasno pishuva deka Bugarite ja "pokorile celata ilirska zemja, stara Makedonija duri do gradot Solun i del od stara Trakija" i deka "tamu se naselile" kako vistinski zhiteli na taa zemja. E sega kazi mi koga turko-mongolskite Bugari makar i poedinechno stapnale vo Ilirija?!? Imas li ti poim kade se naogjala Ilirija??? Ilirija se naodjala od Albanija duri do Slovenija, pa ispragja deka Turko-Mongolite se naselile i vo Slovenija, kade "ostanale da zhiveat kako vo svoja zemja"??? Ili koga vistinskite Bugari se naselile vo Makedonija??? Ponatamu, se znae shto se sluchuvalo na Balkanot vo 11 i 12 vek. Togash nemalo nikakvi preslebi i doseluvanja. Ne se pravi udren zosto na BAN im e mnogu jasno deka Teofilakt Ohridski gi opishuva naseluvanjata na Slovenite na Balkanot (od Slovenija do Makedonija), no zaradi toa shto tie (spored nego) bile divo pleme, toj gi narekuva so pogrdniot zbor "Bugari" odnosno prostaci zosto togas togash nemalo etnichki Bugari na Balkanot. Gledash vo citatot deka ne pishuva "ilirskata zemja Makedonja"! Makedonija nikogash ne bila ilirska, tuku jasno se odvoeni Ilirskata zemja, Makedonija i Trakija. Jasno e deka i naslovot na ovoj tekst (napishan od BAN) e lazhen i ne odgovara na sodrzhinata na tekstot, no kako i ova momce so ispran mozok "Aleksandrov", ocajno manipuliraat so termin sto e rastegliv zosto znaat sto e vistinata. Vo Grcija vo 1998 godina e objaven rechnik na grchkiot jazik, vo koj kaj terminot "Bugarin" ima dve objasnuvanja: prvoto e zhitel na Bugarija, a vtoroto e "prostak". Povekje detali vidi vo "Rechnikot na sovremeniot grchki jazik" (1998, Atina, avtor: D-r Georgios Babiniotis). Bugar = prostak, pojasno li e sega? Makedonija na Makedoncite dali ti e jasno i toa? |
| Divider | quote:Odi i ke vidis: http://www.mediapool.bg/phorum/ za zal ne pisuva na chuvashki ama ke razberes![:p] |
| noname | quote:Па чувашкиот е твой специалитет, ама таму пишува на български и се види како бегаш от теми и от отговори[:)] |
| n/a | quote:ха ха ха ха [:D] А ОТ КОГА постоят тия зборове? ЗАЩО во документите на ВМОРО постоят србомани и гркомани, но НИКЪДЕ нема бугаромани, бугарофили ? А сега да видим? Ева читай документи на ВМОРО от македонска веб страна: http://www.geocities.com/vmro_makedon/index.html [8D] quote:Па кой го кажува ова? Дай кажи каде го пишува К.М. ова? Во кое писмо? Дай цитат? Дай документ? Ама немаш [:D] А кога ви се дават докумети, каде Миладинови пишуват дека са бугари, а езикот им бугарски, знаете само да бршите. [:D] http://clubs.dir.bg/showthreaded.php?Cat=7&Board=maked&Number=1942547219&page=&view=&sb= |
| Misirkov | Deka Konstantin Miladinov ja svatil seriozno zabeleskata na recenzentot za sozdavanje makedonska gramatika kazuva i samiot recenzent: "..[Zbornikot da se cita] bez golema maka do kolku bi sodrzel i kratka gramatika [i izrazil govonost,spored recenzentot] toa da go stori doplonitelno, sto osobeno mu preporacuvame." (Haralampie Polenakovic, "Studii za Miladonovci", Skopje, 1973, s. 98). Za zal, po izleguvanjeto na pecat od Zbornikot (24.VI.1861 g.) i recenzijata (juli 1861 g.) usledi apsenjeto (21.X.1861 g.) i smrtta (18.I.1862 g.) na ovoj nas avtor pa idejata ostana nerealizirana. Konstantin Miladinov inaku svojata korespodencija ja vodi na makedonski jazik duri i so Bugarite vo Odesa (znaci prvencite na BAN). |
| n/a | quote:Каде овде пишува "граматика на МАКЕДОНСКИ език"??? хе хе хе [:D][:D] quote:К.Миладинов не знае що е ова македонски език. Во своята кореспонденция той нарекува езика си БЪЛГАРСКИ. [:D][:D] |
| n/a | - На 25 февруари 1846 г. Димитър Миладинов пише от Охрид писмо до руския учен Виктор Иванович Григорович. Писмото започва така: „След заминаването Ви не съм получил нито ред. Между това моите старания за нашия български език и българските (народни) песни според Вашата поръчка са ненадминати.” — На 26 април 1858 г. Димитър Миладинов изпраща от Кукуш писмо на известния руски археолог и пътешественик Петр Иванович Севастиянов, в което пише: След премахването ... на матерния ни език, за пръв път вече тази година започна българската младеж да сучи, от гърдите на истинската ни майка, а свещениците да четат евангелието в църквите на български език" [:D][:D][:D][:D] |
| n/a | Konechno najdov chovek so koj mozhe da se pravi muabet. Vo vrska so PRVOTO. Najdi dokaz. Jas ke najdam mnogu deka bil Bugarin. Vtoro. Bugari=Sloveni. Od tie Prabugarite go zele samo imeto i nekolku veka celata administracija bila vo racete na "tie Tatarite". Inache site izvori opishuvaat za Slavjansko more. Vo Evropa postojat ushte 3 narodi koi ne priznavaat deka poteknuvaat od meshanjeto nastanato vo srednovekovieto za vreme na golemata preselba na narodite a toa se Albanci, Grci i Makedonci. E sega Makedoncite tvrdat Grcite nemaat vrska so antichkite Grci, Albancite nemaat vrska so Ilirite samo Makedoncite imaat vrska so antichkite Makedonci. Makedonija e staro ime, ama isto e Dalmacija, tamu ziveat Dalmatinci ama tie se Hrvati po nacionalnost. |
| Misirkov | ".....Ниiе се велеме бугари, како шчо iеден чоек се велит со iедно име, да речиме Петр. Се прашат, коi ни го клал името, шчо сакал да означит тоi со него, кога не крстил и шчо разбираме ниiе под името бугарин, кога се велиме со него? На тиiе прашаiн'а ке ни одгоорит крстуаiн'ето на чоека и значеiн'ето на негоото име за друзите и за самиiот него. Некоi, шчо носит име Петр, сам не си го клал името, ами му го клале друзи - нунковците. Нунковците му клаваат iедно име на кумчето, тоi со него да се разликуат од друзите л'уг'е, деца, жени, моми. Кога ке го викнат Петр, не ке се одзрнит Иван, Лазар, Велика, и прочее. Значит името на iеден чоек не iет толку важно за самиiот него, колку за друзите, за тоа он не се крстит сам, ами го крстат него друзи. Он сам и не се велит Петр, ами си велит: „iас". Се ползуат со негоото име, само кога требит да се различит од много друзи л'уг'е подобни на него. Исто така, iеден народ долго можит да бидит без народно име, ако на близу од него немат друг народ, от коi шчо ке требит тоi да се разликуат со оддел'но народно име. Но тоа народно име, не си измисл'уат народот сам за себе, ами со него го велит саседниiот народ и тоi од него си го земат. Значит наi природно iет народното име за iеден народ да се поiаит у iеден саседен со него народ. Саседните народи iеден кон друг, значит, се iауваат во вид на нунко и кум. По мисл'ата на проф. И. А. Бодуен-де-Куртене, словените сет крстени со тоа име од римiаните. Словенцките имиiн'а наi често се свршуаат на — слав: Светислав, Венцеслав, Борислав и др. Словените служиле у римiаните као робои и гладиатори, а у тиiе робои и гладиатори наi много се повторуало збор от „слав", затоа тоi збор зафатил да означуат, од iедна страна, чоек, шчо работит наi тешките работи, т. е. роб, а пошчо наi многу робои се земало от словените, то од друга страна, словените биле крстени од римiаните со името slavi, коiе они си го позаiмиiа од ниф и го препраиiа на слов-ни, т.е словени. Тоа крстеiн'е на нашите предедовци стана ушче, кога они одваi влезоа во сносуаiн'е со по културните романцки народи. Со тоа име ке се наречеше некоi от словените, ако требеше да различит себе од некоi романец или германец, и то не секаде само оно се употребуаше. Како и да iет, важно iет само то, да оно не Господ знаiит, шчо означуаше, за да не можит да бидит заменено со друго. И така, прво наше народно име ни имат бидено името словенин. Но за тоа име, како за наше народно ниiе наi много знаiиме, не по некакви своiи традициiи или од романците, ами по византиiцките историци. Главната причина, да зборуваат византиiците за словените, значит, и за нашите предедовци, беа нивните воiни со Византиiа. Опустошеiн'ата, шчо и правеа нашите предедовци во Византиiа беа таквиiа фактои, за коiи не можеше да се молчит; а заiедно со прикажуаiн'ето за опустошеiн'ата се прикажуаше и за опустошуачите, кон коiи се односуваа визангиiците со гордост и презреiн'е, као кон варвари. Византиiците зборуваа само за опасните за ниф варвари. Колку iеден варварцки, т. е. не-грцки народ беше по страшен за нивната држаа, толку поеке омразиiата кон него беше по голема и толку негоото име добиiаше по долно, по презрител'но значеiн'е. Нападеiн'ата на: вест-готите, остгогите, хуните, аварите, антите, словените, србо-хрватите, бугарите, на Византиiа сменувааа iедното другото и за таiа причина византиiцките историци зборуваат за сите тиiе народи, па и за словените и антите. При тоа требит да се не забораат, оти вестготцките, остготцките, хунцките полчишта се состоiеа, не од iедни остготи, вестготи, хуни, словени, но да во нив господствуаше iедната народност, но имаше примеси и од друзите. Важно iет да византиiците одбележуваат господствуiушчата народност, а за друзите молчат. За словените поеке зборуваат от сите друзи народи, осим србо-хрватите и бугарите, зашчо сите друзи вистина поминаа преко Балканцкиiо полуостров, но и си оiдоа од него. Но словените арно се утврдиiа на целиiот полуостров, а особено во Македониiа, каi шчо образуваа ушче во VI столетiе силна воiска. Но над много Византиiа пострада од народот бугари, од монголцко племе, коi шчо опустошуаше се шчо ке му се попаднит во Византиiа. Во полчишчата на тоi народ имаше и словени, коiи се броiеiа од византиiците пак за бугари. Наi голем удар доби Византиiа од бугарите, коiи шчо зедоа од неiа голем дел неiни земiи, заселени со словени, и од ниф образуваа iедна голема и силна држаа, коiа од VIII век до идеiн'ето на турците на Балканцки полуостров, готоо постоiано наносеше на неiа iеден удар за друг. Бугарцката држаа беше поеке со словенцко жител'ство, но со името на неiните образуачи т. е. монголците бугари. Словените од Бугариiа и Македониiа наi напред беа само соiузници на бугарите во воiните со Византиiа. Но соiузните со бугарите словенцки полчишта беа во очите на неприiателите т. е. византиiците пак бугарцки. Значит византиiците зафатиiа да прекрстуваат словените ушче од времето на Аспарухоата орда. Постоiаната борба рамо за рамо со бугарите и напраи ниф iеден народ со бугарцко име, но со словенцки iазик. Бугарцкото име мег'у словеиите беше попул'аризирано од грците, и оно, прво, означааше само бугарите — монголите, после нивните воени соiузници, после бугарцките поданици и наi после стана етнографцки термин за бугарцките словени. Но тоа име во очите и устата на грците имаше ушче специално значеiн'е: наi ненавистни за ниф варвари, л'уг'е не образоани, груби, коiи граничаат со звероите. За грците се словенцко беше грубо и бугарцко. Со името бугари не крстиiа грците и нас македонците. Но тоа прекрстуаiн'е не iет iединствено. От србите ниiе бефме прекрстени во срби. |
| Misirkov | Во втората полоина на XII век, во времето на србцкиiот жупан Немаiн'а и бугарцките царои Асеновци или Асановци, Византиiа беше нападната от крстоносците и разни друзи неприiатели. Тогаi бугарите се приготвиiа да востанат и закл'учиiа догоор со србите против Византиiа. Последната беше обшч неприiател' нивен и двата народа решиiа да удрат на неiа, и секоi да земит, коi шчо ке можит да откачит. Во Византиiа немаше бугарцки и србцки земiи, као шчо немаше и некакво национално самознааiн'е у iужните словени. На основание тоi догоор бугарите нападнаа на источниiот дел на Балканцкиiот полуостров т. е. на Тракиiа, а србите на западниiот т. е. сегашна Србиiа, Западна Бугариiа и и Македониiа и малу по малу си и разделиiа мег'у ниф, Во течеiн'е на два векои србцките кралеи присоiединуваа кон своiата држаа византиiцки земiи. Но они секога се велеа само кралеи на србите. Цар Душан се нарече: цар на србите, грците и арнаутите, а не и на бугарите. Титулата на цар Душан се обiаснуат така: тоj признаат на Балканцкиiот полуостров две словенцки држаи: Бугариiа и Србиiа и една не словенцка — Византиiа; Србиiа со завоеваiн'ето на византиiцки земiи сакат да наследит Византиiа, но со тоа она земат земiи коiи можат да бидат и србцки и бугарцки но коiи не сет бугарцки. Македонцкото жител'ство не се односуало со мрзн'а кон србите. Ушче од времето на паг'аiн'ето на Самуилоото царство, македонците не iеднаш праиiа силни востааiн'а против Византиiа, многу по силни од бугарцкото во време на браiк'а Асановци, но не можаа да се ослободат, зашчо каi ниф сет друзи географцките прилики каi бугарите друзи. За да се ослободат бугарите во горна Бугариiа, шчо се оддел'уат од долна со Балканите, доста iет да се избиiат византиiцките гарнизони во неiа и да се фатат од ниф дервентите, за да не пропушк'аат ноа византиiцка воiска. А во Македониiа работите сет сосем инакви. Тука немат таков зид, коi шчо да бранит востаачите, као Балканчте во Бугариiа. Тука имаме многу високи планини, коiи имаат разен праец и образуваат котловини, одделени една од друга. Планините затруднуваат соiединеi'н'ето на сите македонци за обшча борба со неприiател'от, а пак олеснуваат работата на византиiците, зашчо, со разместуаiн'е во ниф гарнизони, они можат да држат македонците во послушаiн'е. Осем тоа на Византиiа поможуваа да држит македонците во послушаiн'е и шосетата или друмишчата, шчо сет напраени за воени требности ушче од римiаните и iа пресечуваат Македониiа од исток на запад, т. е. од Белото море кон Сиiн'ото и од iуг кон север краi Вардар, т. е. од Белото море кон Дунаот. При ваквиiа географцки прилики, iасно iет, оти македонците не можаа да се ослободат од Византиiа и готои беа да бидат соiузници на секоi неприiател', шчо ке воiуат со Византиiа. Таков соiузник до Х век беа бугарите, а от XIII в. беа србите. Македонците станаа соiузници на србите, и со тоа се ослободиiа од византиiците. Они се присоiединиiа кон Србиiа, но тоа присоiединуаiн'е не беше насил'ническо, а на осноа на догоор мег'у македонците големци и србцките кралеи. Тоа беше резултат на iеден компромис мег'у првите и вторите, компромис згоден и за iедните и за друзите. Македониiа под србцките кралеи, особено под Душана имаше полна самостоiност во натрешните работи, и то таква, со каква не се ползуаше ни iеден друг дел од големата империiа на Душана. Тоа се видит от титулите, шчо и носеа македонцките големци и од влиiаiн'ето нивно на имперцките работи. Тоа се видит и од големата приврзаност на македонците кон царцкиот трон. За да се убедит чоек во тоа нешчо, доста iет да прегледат историiата на Немаiничиата држаа од времето на цар Душана до смртта на Волкашина, особено периодот на распадаiн'ето на Душаноата империiа. Од овде ке се убедит чоек оти центрот и наi големата рол'а во таiа империiа принадлежеше на Македониiа. От секаде от перифериiата на Душаноата империiа по негоата смрт отпаг'аат областите iедна по iедна. Македониiа крепит Урошеиiот престол и македонцкиiот големец крал' Волкашин iет главниiот советник и десна рака на Уроша. Сите го мрзат Волкашина за негоага рол' и влиiаiн'е на Уроша, но царот му веруат, македонцките големци: 70 кралеи и банои, по народните песни, му веруваат и му даат 70,000 воiска, со ниф да умрит на Марица за царот и „србцкото име". 70,000 души воiска от 70 кралеи и банои! Како се велеше таiа воiска? Чиiе име носеше и коi му гу кладе? Сите се велеа „срби", но во ниф имаше толку срби, колку во воiската на цар Симеона имаше Бугари — монголи; па ми се чинит да и имаше и по малу. Значит во XIV век македонците официално носеа името срби, коiе немаше зашчо да го презираат и да се срдат на него.. Во тоа име они не наог'аа нишчо лошо. Србите беа главната воена сила против византиiците. Нашите предедовци беа нивни соiузници. ]Византнiците велеа сите своiи противници, т. е., и србите, и нас срби. Малу по малу они не прекрстиiа од бугари на срби. Истото се поддржа од признаiн'ето суверенитетот на Душнаа во Македониiа и од рол'ата на нашите големци во негоата држаа. Ниiе станафме за надворешниiот свет срби, после истапифме како србцки подаiници и наi после зафати името србин да, означуат македонец, не грк, не влаф и не арнаутин. Једно нешчо не сочува србцкото име во Македониiа; тоа iет караi'н'ето мег'у крал' Марко и кнез Лазар. Последниiот истапи као противник на турците со името србин и со тоа турците врзаа со пон'атиiето србин и Србиiа денешното крал'ство и негоите жители. Марко и негоите подаiници во очите на турците не можеа да бидат срби, зашчо не се противиiа и не покажаа таква воинственост против ниф, каква покажаа кнез Лазар и негоите поданици. И така до идеiн'ето на турците каi нас ниiе три пати бефме прекрстени: 1, славени, 2, бугари, 3, срби. Но со тоа не се сврши се. Доiдоа турците: се зафати борба мег'у рисiанството и мусул'манството, борба мег'у крст и полумесец. Но со тоа не се пресече борбата мег'у словенството и грцизмот. Турцкото господство на Балканцкиiо полуостров беше историiцки период, кога потчинените мисл'ат да сочуваат нивното историiцко наследiе. Се разбират, оти се сочува само, шчо можеше да се сочуат и шчо не сакаа да ни го земат, зашчо не им беше нужно, и не беше опасно за ниф. Турците ни зедоа земiата и си iа разделиiа мег'у ниф. Ниiе се примирифме со таiа загуба. Зафатиiа да ни земаат деца наши, да потурчуваат и да праат од ниф iаничари. И тука молчефме. Турците видоа зор до кога iа покорат Србиiа и името србин означуало за ниф разбоiник. Ниiе свифме глаа и не се велефме срби, да не го расрдиме агата. Он не сакал да се велиме и бугари; и бугари не се велефме. Турчинот ке ни доiдеше во кук'ата, ке се наiадеше, ке се напиiеше и ке ни речеше: бре г'аур! аi донеси ми тоа и тоа! — ке му одгоорифме, сега беим! Ако не питаше некоi турчин, шчо сме? — ке му одгоорифме да сме или „каури" т. е. неверници, или „раiа на царот". Со друзи зборои ниiе пред турците се кажуафме така, како да не се расрдит агата. Пред турците ниiе сме „каури" и „раiа", и „каури" зафатифме да се велиме и мег'у нас. Во народните песни не iеднаш се употребуат името „каурин" и „раiатин", и „земiа каурцка" или „земiа раiатцка" во етнографцко значеiн'е. Значит турците од нас напраиiа народ „каурцки" и „раiатцки", термини осноани на нашата принизеност пред турците, на религиозната разлика мег'у нас и ниф и на обшчественото наше положеiн'е Но о'сем турците, по изгубуаiн'ето на нашата слободиiа, наши „воспитачи" и господари станаа грците. Ниiе видофме во грците дуовни господари и верцки началници. Ниiе бефме и кон ниф, исто така принизени, као и кон турците. Грците со црквата не експлоатираа нас и сакаа да извршат под турцкото владичество тоа, шчо не можаа до него. За да не претопат нас, они избегуваа да не вел'ат со народното име. Они ни кажуваа, да сме биле ниiе рисiани, и ниiе тврдефме: абре брате, рисiани сме, ами шчо сме! Кога ке се расрдеа на нас, и ке не наречеа тврдоглаи бугари, ниiе пак ке речефме: е пак така си iет: вистина рисiани сме, ама не сме образуани, као грците! Нашите глаи не разбираат; ниiе сме бугари. Со iеден збор во турцко време ниiе потврдуафме и се согласуафме со се, шчо ке ни кажеа турците и грците. Но турците со тоа, шчо не нарекоа нас: раiати и г'аури, гледаа на нас као на л'уг'е, не од известна народност, а шчо сет во известен однос кон ниф, господарите и праоверните. Во истата смисл'а употребуафме и ниiе, односуаiки кон себе, тиiе имиiн'а. Значит турците во нивната држаа не признаваа народности. Исто така не знаiефме за ниф и ниiе. Грците исто така не разликуваа словенцките народности и сите словени, особено тоi дел од ниф, шчо им причини наi големи неприiатности и се наог'аше во турцко време под нивната опека, они го презираа и го велеа со презреното за ниф име „бугари". Но тоа име искажуаше презреiн'ето на грците, а не и достоинства на бугарите, затоа се сопроводуаше со зборот тврдоглав или „хондрокефалос". И така доiдофме до националното наше име, шчо го имаат носено нашите татковци, дедовци и наi блиски предедовци. Но видофме, оти онде имаме работа, не со iедно, ами со цели 4 имиiн'а, коiи означуваат да немало до пред неколку години точно определеко народно самосознаiн'е. Името бугарин, како се видит, до полоината на XIX век немало за нашите предедовци по големо значеiн'е од имиiн'ата: рисiанин, раiатин и каурин. До тогаi ниiе знаiефме да имат и да имало каурцки, раiатцки, и рисiанцки земiи и држаи. Но ниiе се броiефме за каури, рисiани и раiати и паметиме да сме имале наша каурцка и раiатцка царшчина, но сме iе изгубиле на Косоо поле, кога се е расрдил Господ на нашите предедовци. Тамо, т. е. на Косоо поле рекол Господ да си загубиме царшчината за наказаiн'е за тоа, шчо не сме чуале верата чиста. Тамо нашите каурцки царои извадиле голема воiска да се биiат со турчинот, но како рекол Господ да загубиме царшчината, от сите парчиiн'а, на коiи бивале раздробени турците, никнале нои турци. Кога го виделе тоа цароите, рекле, оти Господ сакат да загубат царшчината каурите, и да се потчинат на турчинот. Така турците ни го презеле царството. На Косоо паднале дваiца царои. После таквоа „iасно" предстауаiн'е у народот македонцки за негоата „бугарцка" наррдност, можит ли да бидит збор за бугарцко национално самосознааiн'е у македонците? Ако iет така, ке возразит бугарцката партиiа од македонци, то шчо означаат црковното прашаiн'е, во коiе бугари и македонци одеа рамо за рамо, и последните се велеа и работеа со името бугари? [blue]Ево шчо означаат: македонците беа крстени со национални имиiн'а, со коiи они се разликуваат од друзите саседни со ниф народности, т. е. од турците и грците, па и власите. Првите не трпеа името срби заради србцкиiот отпор при завоеваiн'ето на Балканцкиiот полуостров. Во Турциiа до руско турцките воiни збороите „србг'аур" требит да означауле тоа, шчо означаваат сега збороите „москов г'аур". Се разбират, оти рисiаните не само сами не се велеле срби, но им било неприiатао да се вел'ат и од друзи така. Така не велеа и грците, зашчо последните не видеа големи от србите. Па и немало зашчо: името србин погости во Македониiа, као политичен термин само малу време. Оно се и забораи скоро без чуздо приiатно потсетуаiн'е за него. От турцко гледишче и не прао iет да се вел'ат македонците сите поглавно „србг'аури", зашчо они се предадоа на турците. А,ако се испразднит од Македониiа името србин, то ке останит за македонците само името бугарин, коiе беше политичен и етнографцки термин ушче до турцкото завоеваiн'е. Тоi термин не беше лош от турцко гледишче, а од грцкото, беше много удобен, зашчо со него наi убао можеше да бидит искажано презрез'н'ето и ненависта на грците кон' нас. Ето зашчо ниiе мег'у другото се признафме за бугари т. е. тврдоглавци. |
| Misirkov | Значит, нас со бугарите не врзуаше iедно обшчо и'ме, iеднаков однос кон нас от страна на грци и турци, iеднаква жежда за слободен от фанариоти и турци жиот. Таiа обшчност не побуди заiедно да се бориме с'о обшчите неприiатели. Но таiа обшчност не iет нешчо, коiе почиват на некакви обшчи воспоминаiн'а и обшчи историiцки задаки, коiи да се сознаваат и да се, имаат сознаiано од нас и од бугарите iеднакво. Нашата обшчност iет проста случаiност. До краiот на првата 1/4 на XIX столетиiе се ослободиiа от Турциiа сите балканцки земiи, осем Бугариiа, Тракиiа, Македониiа, Босна и Ерцегоина. Првите три географцки беа многу близо и iеднакво се третираа от турците и грците. П оследните две беа одделени от првите три и беа во по инакви односи кон турците и грците. За тоа првите три, iедно 'се пробудиiа, зафатиiа да живеiат со обшчи идеали, а вторите две со друзи, пак обшчи. Но, ако при националното разбудуаiн'е на македонците, имахме друг вид на политичната карта на Балканцкиiот полуостров, то македонците ке работеа сосем инак. Ако беше Бугариiа со Тракиiа слободна, а Србиiа заiедно со Македониiа поживеiеше 50 години при едни исти условиiа, то македонците ке работеа заiедно со србите, а не со бугарите. Исто така македонците можеа да работат и заiедно со грците, да можеа грците да работат по умно и да беше само Грциiа и Македониiа под Турцко около 50 години, кога сите друзи балканцки земi'и би биле слободни. Бугарцкото име во Македониiа, значит, iет резултат на лошото третираiн'е на македонците от страна на грцкото дуовенство. Грците унишчиiа Охридската архиепископиiа за тоа, шчо се упоминуаше името „бугарцка", како историiцки reliquium, но употребуваа името бугарин за да воплотат во него своiето презреiн'е кон с словенцко. И имено тоа воплотеiн'е на грцкото презреiн'е кон нас и iет причината да се велиме „бугари", а не историiцките традициiи. Последните напротив нишчо не ни зборуваат за бугарите, а поеке за србцкото име во Македониiа. Значит не крстиле „бугари" грците без да не питаат нас, и ниiе, немаiки време да гледаме и да му наiдиме мана на името, си го усвоiифме. Ако iет така, а инак и не можит да бидит, то iасно iет, оти името бугарин не зборуат ушче за бугарцка народност во Македониiа. Тоа име сега се прддржуат во Македониiа искуствено, као шчо и се насадуат тамо во наi ноо време името србин. Името бугарин во Македониiа сега немат место, зашчо веке цели 25 години, као живеiеме ниiе македонците одделен живот од бугарите. Мег'у бугарите и нас имат многу малу обшчи интереси сега. Македониiа iет нужна за Бугариiа, затоа последната праiк'ат во првата катагодина милион франкови и содржат на служба многу македонци. Бугариiа пак iет нужна за македонците, зашчо во неiа македонците ке добиiат место и ке експлуатираат со нивните „бугарцки" чувства. Значит, во течеiн'е на последните 25 години односите мег'у Бугаоиiа и Македониiа почиваат, не на почва на iеднакви традициiи и задаки, а на чисто трговцка осноа, т. е. iедеiн'от го експлуатират другиiот. Значит, името бугарин во Македониiа, со коiе сега експлуатираат бугрите, никак не iет национално, и затоа никоi од македонците немат прао со него да експлуатират македонцките интереси во негоа полза. Никоi не ни имат дадено прао заради него да ни се набркуваат бугарите во нашите работи. --->>> Татко ми, дедо ми, предедо ми, ако се велеле по недоразбериiа бугари, то ушче не значит, оти и iас требит да сум као ниф во мрак за моiата народност; ако се велеле ови бугари, то не значит, оти ниiе ке требит да престаниме да веруаме во русите за атар на разни Стамбуловци и Свирчовци, на место, заiедно со нашата пролиiена крв, ниiе да си бараме праото от каi шчо требит, да допушчиме да ни се бркаат во работите л'уг'е, коiи шчо и сами не знаiат, шчо бараат; ако се велеле моiите дедовци бугари, ушче не значит, да iас имам прао да експлуатирам македонцките интереси со издааiн'е ноини, коiи на место да бранат интересите на нашиiот народ, и бранат бугарцките и интересите на бугарцкиiот кн'аз. [blue]Нашите дедовци, велеiки се бугари и не мислеле, оти ниiе ке праиме от тоа име капитал, за да се наiадиме, напиiеме и облечеме со него. [b]Значит, у македонците името бугарин iет фал'шлива монета, со коiа они плаiк'аат на Бугариiа и неiниiот кн'аз и на нивната таткоина и нивниiот народ. Време iет да се раскриiет таiа фал'ш, за да се престанит да се експлуатират со неiа. |
| Bicho | quote:Brate so sila samopobugaren, ti ili imash problem so umot ili si krknal neshto od sabajle pa ne se slushash shto lupash tuka. De pogledni gore shto si napishal! Tri pati kontradiktornosti lupash i samiot se pobivash! 1)."bugari=Sloveni" Dobro do tolku li si zabegan brate samopobugaren, ta da stavash znak na ednakvost megju Slovenite i tatarite. Pa daj sredi se, ne lupetaj ti se molam! 2)."Od tie prabugarite go zele samo imeto "! Pa so ova ti samo ne potvrduvash mene i Misirkov. Ne postojat nikakvi bugari ami na izmelezenite so tatari Makedonci od istochna Makedonija (aka B'lgarija) im bilo nametnato izmislenoto ime "b'lgari". Od gorekazhanovo jas navistina se prashuvam zashto ti voopshto vleguvash vo rasprava so nas koga vsushnost iznesuvash tvrdenja koi se apsolutno vo ista nasoka so nashite! 3). "nekolku veka celata administracija bila vo racete na "tie Tatarite"." Tochno po naezdata na tatarskata banda i nivnoto naseluvanje vo okolinata na Sofija tie se zameshale so Makedoncite i se nametnale kako vladeachki stalezh! Sepak i vo narednite vekovi nivnoto meshanje so masata domorodno, Makedonsko naselenie prodolzhilo, za na kraj tie vo potpolnost da gi izgubat svoite azijatski rasni karakteristiki, potochno nekolkute kapki tatarska krv gi snemalo vo Makedonskoto more i tie vo celost gi primile i jazikot i kulturata na Makedoncite! Kako recidiv ostanalo imeto koe im bilo nametnato na vekje izmelezenite Makedonci vo Istochna Makedonija (aka "B'lgarija"). No sepak i taa "administrativna prevlast" traela samo do Samuil koga za prv pat posle antichka Makedonija chistokrvna Makedonska dinastija zavladuva so celokupna Makedonija i site Makedonci (i chistokrvnite i onie izmelezenite so tatari)! I daj sredi se brate samopobugaren nemoj komichni situacii da stvarash ovoj del na forumot e sepak seriozen, za shegi i glupiranje odi na delot namenet za toa! Pa sepak mislam deka ni tamu nema da imash nekoj osoben uspeh bidejki si povekje tragikomichen, otkolku smeshen! |
| IYI-jorovelev | stavashe duma za dokumenti:
[url]http://ziezi.tripod.com/narodnost/make11.htm[/url]
Koj kak ni e narichal?
i drugo:
quote:Edno ot poslednite prouchvania na РАДИ ПАНАЙОТОВ zavurshva s "повече от 600 страници извадки". Tova pokazva samo kolko e "malka" i "nova" nashata istoria. Trudno e da razberem vsichko koeto sa pisali drevnite za nas, zashtoto razlichni hora v razlichni vremena sa ni narichali kak li ne. No Vie Makedoncite se nadiavam, che shte prouchite podrobno drevnite "brigi" i togava shte sprem da sporim za imenata s koito se samonazovavame i Vie i nie. Pozdravi. |
| Bicho | Eve eden pobugaren brat koj e na patot da se osvesti deka e Makedonec. Znachi kje mi dozvolish pobugaren brate malku da analizirame shto pishuvash ti tuka. Znaesh jas ima edna maana koga nekoj kje mi citira neshto jas ne trcham vednash da izvadam drug citat, tuku go analiziram kazhanoto i se trudam da izvlecham realni zakluchoci! Prvo si pishal za pismoto na protob'lgarite, ta zatoa na pochetok kje se fatam za nego. protob'lgarite znachi velish upotrebuvale kitajsko pismo! Sega kakvo upotrebuvaat? Kako mozhe u Tunguzija da pishuvale so edno pismo, a na balkanov da pishuvaat so drugo, potochno so Makedonsko. Hmmmmm, chekaj mozhebi zatoa shto bile samo edna mala tatarska banda koja za pomalku od eden vek se pretopila vo moreto Makedonci vo istochna Makedonija (aka B'lgarija)! Da premineme sega na jazikot pobugaren brate! "Priliki megju hazarskiot i b'lgarskiot". Pa hazarskiot e 100% turski jazik bre kutar brate moj pobugaren!!! Hazari i deneska si zhiveat vo sopstvenata drzhava! AZERBEJDZHAN! Hazar=Azer!!! Kakov jazik zborat Azerite? Turski! Kakov jazik se govori vo istochna Makedonija (aka B'lgarija)? Turski? Azerski? b'lgarski? Ne! Se govori na Makedonski!!! Sega da vidime kakov narod bile b'lgarite! "Наоколо живеели безчет тюркски народи, от което може да се направи извод, че за Ал-Бакуви българите не са били тюркски народ" . Jas brate pobugaren od gorekazhanoto napraviv malku poinakov "izvod" od onoj koj go predlaga avtorot na citiraniov tekst. Imeno brate pobugaren, ova treba da go protolkuvash deka naokolu osven b'lgarite zhiveele i DRUGI turski narodi! "Димашки вижда в Багдад българи-поклонници на път за Мекка" Hmmmmm jas prv pat slusham deka pravoslavnite odat na poklonenie vo Meka. Brakja Risjani bil li nekoj vo Meka od vas bre? Ups, chekaj malku, pa da be, muslimanchishtata odat vo Meka! Ej chekaj malku? Kakva vera se sega takanarechenite b'lgari, a verno izmelezeni Makedonci? Muslimani? Ne! Pravoslavni, isto kako i nivnite chistokrvni brakja Makedonci! De da gi pogledneme sega iminjata malku! "Кардам, Asen (Asan)* Кубрат, Кубер, Мостич, Омуртаг" Brate pobugaren! *Kje mi prostish za dzvezdichkata, ama toa chisto Tursko ime nekoj go izostavil od drugite, pa nekako ne dodrzhav da ne go stavam i nego megju niv. Ti brate pobugaren, ako otidesh so edno od ovie iminja vo Turcija nema da imash ni najmal problem da dobiesh tursko drzhavjanstvo vrz osnova na poteklo i pripadnost na turskiot soj! Mozhebi tokmu zatoa i Makedoncite vo istochna Makedonija (aka B'lgarija) voopshto ne gi upotrebuvaat ovie chisto turski iminja. Bidejki tie se samo malku izmelezeni so turko-azero-b'lgarite, ta zatoa i si upotrebuvaat chisto Makedonski iminja kako: Vasil, Ilija, Rumen, Stanko, Jovan, Ivan, Dimitar, Petar, Dobre, Janko, Petar i taka natamu. Sega shto mozhe da se zakluzhi od sevo ova brate pobugaren? Zaboravete na lagite koi vi gi serviraa falsifikatorite na istorijata (Germanci i Grci) Otfrlete gi site predubeduvanja i otvorete si gi ochite za da i poglednete na vistinata vo ochi. A taa e edna i edinstvena! Nema nikakvi b'lgari, ami toa se Makedonci koi se izmelezile so edna malubrojna tatarska banda. Elate nazad vo Blagorodniot Makedonski Soj nie kje ve primime so rashireni race i ke vi prostime na greshenjeto! Sepak nie chistokrvnite Makedonci i vie izmelezenite sme rodeni brakja i nieden falsifikuvach na istorijata so nikakvi izmislici ne mozhe da ja zaseni taa apsolutna vistina! |
| n/a | links: http://www.geocities.com/Athens/Oracle/3424/dgoc_4.htm http://www.radiovitosha.com/forum/viewtopic.php?t=4923 во втория накрая едно маке казва,че немало да се предадете...Че кой говори за предаване?става дума само за РАВЕНСТВО! Ово е бугарска шега "Ima edna prikazka kojato tvardi 4e nai lesnija na4in da si vzemem Makedonija e da i objavim voina i da se predadem":) |
| n/a | maps: http://www.zum.de/whkmla/histatlas/balkans/haxbulgaria.html http://www.1uptravel.com/worldmaps/balkans19.html България е малка,слаба и разделена! Не могла да воюва сама срещу турция и на всички фронтове! Воювала е на юг и изток, а гърция и сърбия-на запад-при вас! Българите са загубили всичките войни след това.Били са винаги на страната,която би позволила да се обединим.Вижте картите! |
| bojan81 | Bico izvini, no jas tebe ne te razbiram. Bugari se ludje koi ziveat vo bugarija, makedonci onie koi ziveat vo Makedonija. Kako moze da nema bugari koga ima drzava Bugarija. Potekloto na bugarite ne e tatarsko, a na poimot bugarin=tatar/mongol/hun itn. no ti pravis li razlika medju narod i nacija? Tanas e bugarski platenik, odnosno makedonec koj za licnite dohodi gi zarabotuva so sirenje na izmislena tataromanska ideologija. Najverojatno toa go pravel i negoviot dedo, koj uste poverovatno e ubien, pa sega go nasledil zanaetot. |
| IYI-jorovelev | quote:Nie Vi narichame Bulgari a Vie nas Makedonci. Kakyv e togava problema, shtom i Vie i nie smqtame che sme ednakvi ili pone blizki? Mojesh li da mi raztylkuvash znachenieto na nazvaniqta "Makedonos" i "Bulgari"? Verno e, che nie imame problem s ustanovqvaneto na istoricheskite fakti, a prichinata e, che Graecite(kakto za pyrvi pyt sa gi narekli italijskite plemena) sa izgorili pochti cqlata ni stara pisana istoriq i literatura. Grckiq "pop" v Tarnovo se e toplil cqla godina kato e goril knigi ot patriarsheskata biblioteka. Kolko sa bili? A ot povecheto manastiri sa iznasqli po okolo 30 tovara drevni knigi i rukopisi. Kak da si poznavame istoriata? A Vie namesto da ni pomognete se opitvate da ni nadenete ime, koeto spored Vas e istinsko. quote:Интересно е свидетелството на Ибн-Надим (987/88 г.), че българите употребявали китайско писмо и писмото "Мани". Tova sa dumi na Ибн-Надим (987/88 г.), ne samo kitajsko a i "Mani" za tova pismo i az chuvam za parvi pyt. Ama vij, v severna Bulgaria ima manastir v kojto ima nadpisi na 5 grafichni sistemi ot 589godina:grcki,grcki s latinski bukvi,latinski,runicheski i glagolica. A za "kirilica" do sega sum otkril pone 3 raznovidnosti, i koeto e mnogo interesno vsichki sa varianti na koptskata azbuka(koiato e egipetska spored niakoi). Potarsi v google.com koptic i se poradvaj. Greece puk polzvali bukvite na Kadm, no toj gi zaimstval ot trakijsko pleme(?), Kodmeite sa narichani Tivanci i Beotijci, koito sled edno preselenie bili narecheni Makedoni, a sled sledvashtoto i Dorijci. Taka e pisal Herodot v "Istoria" chast 1, kniga prva, 56.Tova ne e li interesno? Eto i citata za pradedite na Ajaks i Ahil,doslovno preveden na Bulgarski: "Po vremeto na car Devkalion tozi narod jiveel v zemiata Ftiotida(v konevudna Tesalia) pri Doros sin na Elin, jivial v zemiata, koiato se namirala v podnojieto na Osa i Olimp(mejdu Tesalia i Makedonia) i koiato se naricha Histaiotida; ot Histaiotida, otkudeto Kodmeite(potomci na Kadm, car na Tiva v Beotia, bashta na Semela, koato e majka na bog Dionis, izvestni i kato Tivanci i Beotijci), te se preselili v Pindos - narichali gi Makedonci. Ot tam pak se premestili i preminali v Driopida doshli v Pelopones i bili narecheni Dorijci" Ako se razgledat tvorbite na Herodot i Omir(i ne samo), shte triabva da se prenapishe cialata drevna istoria, i se chudia kade bleiat diplomiranite istorici? Ili ne im se iska da si priznaiat greshkite, ili se preklaniat pred mashinaciite na Graecite? Ta, zashto napisah vsichko tova? Ami Graecite polzuvat pismo veroiatno na Trakijskoto pleme Kodmei,(izvestni i s imenata za koito govori i Herodot), tezi traki ili sa polzvali coptik alfabet ili se rodeiat s tiah, za sega niamam sigurni dokazi ama prilikata s kirilicata e poveche ot interesna. quote:Hmmmm, tova che Bulgarite ne sa bili malko i ne sa tatri. Procheti napisanoto ot Gotskia toparh(v momenta mi ubiagva imeto). Ako behme tatari, pri edno ot nashestviata na tatarite v severna Bulgaria, vmesto naselenieto ni da se krie po gori i peshteri, nemashe li da gi prieme kato bratia i osvoboditeli? Tova e spored kamenni nadpisi okolo peshteri v severna Bulgaria. quote:Nema da ti govoria za ezika. Ako imash satelitna TV pusni si Azerbejdzhanska i posle Turska. Tova e.Ako mislish, che nie govorim Makedonski to Rusite i te li go zboruvat? Ami nie lesno se razbirame s teh i bez prevod. quote:Ako prosledish napisanoto ot Ibn Fadlan shte vidish kakva e razlikata ni s turkskite narodi. Toj mnogo podrobno e opisal narodite i zemite prez koito e preminal. quote:A nima v Macedonia nemate muslimani? Samo da vmetna Pri Volga Bulgarite sa prieli muslimanstvoto, a nie ne. Shvatih? quote:Imenata? OK. Praiapati Kardama, (osnovatel na dinastia v India preselil se ot Balhara(Baktria) okolo 200-300godini predi novata era), Kubrat (Kubra) se izpolzva i do sega v drevnia Imeon(Imaj) i znachi dobrotvorec,Mostich osven v Iranskia region se okazva che e ime i na trakijski vladetel, a Omurtag e mnogo blizo do Omir(za kojto se znae che e trakiec). A sega za lubimoto Vi Asen(Asan),dinastiata Ashina se spomenava mnogo mnogo rano v centralna Azia(i ot Kitaicite) na turski imeto e Hasan. Pitaj Turcita quote:Stranno, Ivan,Dimitar i Petar ima i pri Rusite? Shto taka? quote:Tazi malobroina "tatarska orda" vednaga sled pobedata sreshtu, zabeleji imperatora i vojskata mu, zapochva da stroi kamennia grad Pliska pobirasht 80 000 choveka, davat aziatskoto ime Varna na drug grad(varnas znachi nachalo), izselvat neprielite obedinenieto slaviani na zapad i sever(zatova Srbite ne ni obichat, machkali sme gi). Dali zaradi malobroinata "tatarska orda" Hemus e narechen Balkan a poluostrova Balkanski? Obiasni mi go s Makedonski dumi i poniatia. Zashto Vizantijcite kazvat, che sme zavzeli Ilirik, Mizia, Trakia i ciala Evropa? Zashto Kefalonia(Glavinica) priema i tretoto si ime Balshi? Zashto Aksios e narechen Vardar, i kak sa go narichali slavianite(velika reka?)? I edno posledno poiasnenie. Ti mnogo dobre znaesh, che kakto nema "traki" taka nema i "sklavini"(slavini). I dvete imat blizak smisal. Nadmennite Graeci sa si pozvolili da narichat taka razlichni plemena, na koito obiknovenno sa zaviduvali. P.S. V tazi zala nema kirilitsa, koiato nishto che smiatate za Vasha, predadohte i vse po-chesto pishete na latinitsa. A nie "tatarite" se vazprotivihme i sega Evropa pishe i na kirilitsa. [;)] Sas zdrave. |
| n/a | IYI-jorovelev! Ja poveli na: http://www.mediapool.bg/phorum/index.php?showforum=2 ili na http://forum.abv.bg/cgi-bin/forum.pl?action=list&Board=istoria Tamu da se probame na tvoj teren! I na dvata forumi imam slichni postovi, ama neshto na brakjata slabo im ide, pa si vikam bidejki ti tuka doadjash da sporish, mora da si nekoe jako bate, pa aj da se probame tamu, a? Ili ako sakash da mi preporachash nekoj drug vash forum, pa da se najdeme tamu. Ovde neshto ne me... |
| n/a | Оној момент кога Михајлов почувствува дека му се извлекува „чергата под нозете“, тој почна да спроеведува јавна политика на македонски сепаратизам. Резултат на тоа е големиот македонски собир во Горна Џумаја (Благоевград), во февруари 1933 година, каде беше прокламиран чекор напред - од битка за автономна, во битка за самосотојна Македонија. Во тој настап, и подоцна, Михајлов на моменти жестоко ја критикува бугарската политика, дека таа политика нема чувство за потребите на „Бугарите“ во Македонија и дека ја упропастува истата. Објективно кажано, Ванчо Михајлов во Пиринска Македонија вршеше физичка македонизација. Тоа значи дека сите кадри во администрацијата мораа да бидат македонски, сите кадри во образованието да бидат Македонци (тој не примаше ни еден учител од Бугарија), за на неговата пиринска парадржава да и придаде карактер на вистинска македонска држава, која утре, при обединувањето на Македонија, треба да биде Пиемонт. Создаде дури и финансиски институции (банки), па формално, во очите на светот, Пирин изгледаше како „македонска држава“, а тој како нејзин „претседател“. Тоа, независно од неговата волја, создаваше регионална свест. Ќе треба да заборавите дека таа регионална свест имаше своја основа во влијанието на санданизмот, кој беше апсолутен противник на бугарската политика и кој се залагаше за самостојност на Македонија. Наследството од санданизмот, во времето на Ванчо Михајлов, влијаеше и за содавање на таа регионална свест, а врз неа се изгради и националната свест. Факт е дека оној момент кога ВМРО беше забранета, во 1934, ?ихајлов нареди никој да не и се спротиставува на таа наредба и да се предаде оружјето. Како дете јас сум сведок на тоа кога во нашето село четниците на Михајлов ги предаваа пушките. Тоа се доживеа како големо олеснување, бидејќи значеше ослободување од вмровските даноци, од обврските да се служи во вмровската милиција, да се биде стражар итн. |
| n/a | Misirkov mozhe da znam zoshto mi gi brishesh postovite? Ili ko ke nemash copy/paste fakti i avtomatski gi brishesh? |
| Misirkov | Aleksandrov: Ne spamiraj tuku nadovrzi se na diskusijata (ako imas nesto da kazes). Na primer imas li nesto da kazes za poimot "bugarin" = prostak, ili podocna "bugarin" = raja, ili uste podocna "bugarin" = hristijanin (ne-Grk)?! Mozes li da dades smislen komentar po povod citatot od Teofilakt Ohridski vo koj se zborva za "bugari" vo 6ti vek koga na Balkanot nemalo etnicki (turko-mongolski) Bugari??? Jas mislam ne mozes. Ti sto velis? |
| n/a | quote:Prvo ne znam na koj nachin go definiram mojot post kako spam. Vtoro treba znachi da otvoram nova tema zashto jas koga ja otvoriv ovaa beshe za VMRO,za 19 vek i za Ilindenskoto vostanie znachi ti si toj koj izbega od temata i pochna so tvoite copy/paste fakti za Srednovekovieto a za toa si ima posebna tema. |
| Misirkov | Dobi soodvetni odgovori na site prasanja sto gi postavi: 1. Za Ilindenskoto vostanie i posiroko t.e. za nacionalnosta - makedonska podkrepeno so dokument od ucesnik vo vostanieto. 2. Potoa prejde da postiras za Miladinovci. I tuka ti dadovme dokumenti za gradenje na makedonski literaturen jazik i pismena norma - sto ne e nisto novo i nepoznato no treba nekoj da si ja cukne tatariziranata glava i da svati nekoi vistini. 3. Potoa pocna da postiras srednovekovni dokumenti na pr. Skilica i bese patosiran zosto tie zboruvaat totalno kontra na vasata "bugarska" teza. 4. Potoa pocna so K.P. Misirkov kako "priznal" deka se "veleve deka sme Bugari" - za da ti go postiram celiot tekst za da vidis ti i takvite tataroljupci kako tebe vo sto bila rabotata -- deka bugarskoto ime ni e natureno isto kako slovenskoto i srpskoto, i deka e "falshiva moneta". 5. Potoa pocna da se proseruvas i postiras so se sto kje ti padne so nazivot "Bugar" i da bides brisen. Od mene dobi/vte ciat od Teofilakt Ohridski da ti se objasni sto znaci toj termin bugar = prostak. Terminot "bugar" potoa se razvodnuva uste povekje i stanuva sinonim za "raja", i ne-Grcki Hristijanin. Isto taa oznacuva i prpadnik na drzavata Bugarija. Mislam deka odnosot ni e fer so ogled na toa sto mi pisuvas vo privatni poraki deka sme bugari itreba da ja priznaeme "vistinata" - pri zivi i zdarvi Makedonci. Me interesira kje kazes li nesto za Bugar = prostak vo 11, 12 i 13 vek? Ili mora da se konsultiras so centralata vo Sofija? |
| n/a | Moze sega da se vratime na orginalnata tema? Ilindensko vostanie, VMRO i mak.prerodbenici. |
| Misirkov | Znaev deka nemas aber odnosno deka si straslivec i kje se kries pozadi copy-paste. Znaci sustinta na terminot "bugar" -- toj sto ti go propagiras na smetka na nasiot etnonim Makedonci -- ne ti e bitna?!? Sto mislis za objasnuvanjeto na bugarot Teodorov Balan (postirano tuka) kade sto veli deka "bugar" = raja, deka ruskiot car za selanite vo Bugarija e "bugarski car" i slicno? Mu dadov na kolegata ti noname "Rechnik na sovremeniot grchki jazik" (1998, Atina, avtor: D-r Georgios Babiniotis) da proveri samiot deka "bugar" = prostak ili pak zitel na Bugarija. Ne kje e loso i ti da vidis. Neli "se sramuvale da se narekuvaat bugari" - sto mislis od kade toa poteknuva od etnonim ili od navredliv izraz? Za Teofilakt zbor ne kaza il pak za drugite viantijski istoricari i hronicari koi go upotrbuvaat ovoj termin. Kje nema odgovor gledam... |
| n/a | quote:Ovde sve ti objasnato za mojata predstava za etnonimot Bugar. Duri i Misirkov jazicnata granica pomegju Srpsko-Hrvatskoto i Bugarskoto narecje ja odreduva po tekot na Zap.Morava vkljuchuvajki ja i cela Mak. vo BG narecjeto. I sega ke mozhe za Ilinden? Za ova si ima tema . Ovaa tema e za VMRO. |
| Misirkov | quote:Cekaj malku, ako od (pra)Bugarite ste go zele imeto, a imalo more "sloveni" -- togas nosite POLITICKO ime, ne etnicko. Znaci deka takvite kako tebe NE SE BUGARI, deka toa e ime na drug etnos koj sto se razlikuva od nasiot makedonski. Togas stanuva jasno deka toa ime im e nametnuvano na Makedoncite, iako na kraj se razvodnilo do taa stepen da izrazuva ne-Grcki Hristijanski sentiment zosto takva bila borbata togas -- da ne se pogrcime (toa e vo osnovata i denes). Mimo pogrdniot izraz "bugar" = prostak, ne e jasno sto majka zemate ime na tugj narod od Azija, nomadsko pagansko pleme sto doslo da plajckosuva na Balkanot, pa recisi so sila bilo Hristijanizirano i naucilo da zbrouva i pisuva na nas jasik ?!?! Gledam sega pravis paralela so Dalmacija, a aber nemas deka Dalmacija bila srednovekovna drzava?! Ili deka golem del od Dalmacija e okupiran od Makedoncite za vreme na Samoil otkako dalmatinskiot (dukljannski) Kral Vladimir e praten od Samoil vo egzil vo Prespa? No nie ne sme maloumni da velime Dalmacija e makedonska za razlika od toa sto vie "bugarite" go pravite so Makedonija. Ako rezonirame taka, do den denes Istra i del od severna Dalmacija sose Rijeka se smeta italijanska kako recidiv od Rimsko vreme. Ti sto mislis, srednovekovnite vizantijski hronicari i istoricari zemjite na zapad i sever od "dunavska" Bugarija gi narekuvaat "bugarski". Na primer, Belgrad e bugarski grad, znaes za ova?!? Isto taka, Hrvatska NIKOGAS ne bila bugarska, nemalo tamu bugari nitu pripadjala vo nekakva bugarska drzava, no spored tvoeto citanje na istoriskite dokumenti, Hrvatska treba da e Bugarska? Ili pak Bosna? Navistina me interesira sto mislis. |
| n/a | quote:OOooo tuuurciiiiiiiiii!!!!! tataroidni mongoli bugarski!!! Ti citiram izvadok od vash istoriski sajt: http://www.bulgaria.com/history/bulgaria/bulg.html "The origin and the homeland of the Bulgarian tribes have been an object of both past and present study and research. They have generated and are still generating many hypotheses and violent disputes. This is most likely to continue for a long time to come. The scarcity of clear and reliable sources could hardly be expected to be made up for. There is still one fool-proof fact which is that the Bulgarians' land of origin was in the highland regions of AItai in Siberia. Their language is related to the so-called Turko-Altai group. In other words, the Bulgarians belong to the same ethnolingual group as the Huns, the Avars, the Pechenegs and the Cumans, i.e., the peoples, parts of which are to flow into the Bulgarian nation between the 7th and 14th centuries." tataru mongoloiden na kakov jazik zborish ti? Tursko-altayski, ili Makedonsko-Slovenski? Ti si nishto, melez, genetski otpad i vrati se vo toa gubrarnikot majka bugarija shto ja vikash i ne smrdi vekje ovde! |
| Strelec | quote:Мислам дека секој нов Бугарин на форумов, пред да му се дозволи да постира било што овде, треба прво да ја прокоментира оваа реченица од нивниот вебсајт за историја!:) |
| noname | quote:"Theophilacti Bulgariae archiepiscopi" spored tebe se prevezda teofilakt Prostashki, da? 1. KADE se spomenava 6 vek izrichno? 2. Prabalgarite idvat SLED avarite; 3. Prabalgarite deistvitelno razmestvat naselenie nekolko pati do X v.; 4. Sled Justinian provincija Ilirikum na zapad se prostira ne po-daleko ot Belgrad! 5. Zaselvanija na prabalgarie sa registrirani dori v Bavarija i Italija, sakash li poveke da prochitash? |
| Bicho | Ooooooooooooooo turchine! Abe ne mozhe chovek da mrdne nadvor od Makedonijava a da ne se pojavat vednash gluvci da gnasat naokolu. Inaku turchine bev na eden vash turski sajt mozhe kje go prepoznaesh: http://www.mediapool.bg/phorum Znaesh celo vreme vie doagjate da gnasite tuka kaj nas, pa jas si rekov de malku da pojdam kaj toa tatarite da gi prasham za zdravje! I tri dena gi molam da mi odgovorat na edno mnogu prosto prashanje tamu na nivni teren i ne se najde mazh, i ne se najde pa toa ti e! A ne e nishto strashno samo sakam da mi prokomentirate neshto shto najdov na vash, turski sajt: http://www.bulgaria.com/history/bulgaria/bulg.html THE BULGARIANS Bulgarians' land of origin was in the highland regions of AItai in Siberia. Their language is related to the so-called Turko-Altai group. Znachi mene me interesira turchine ti na kakov jazik zborish tursko-bugaro-tatarski ili Makedonsko-Slovenski? Chakam te da otvetish |
| angomako | quote: Zaselvanija na prabalgarie sa registrirani dori v Bavarija i Italija, sakash li poveke da prochitash? ---------------------------------------- ete,i italijanite i germancite bile bugari..;) |
| n/a | EVI SAMO DA SE RAZJASNI CIJA REPUBLIKA BILA KRUSHEVSKATA I CIJA ORGANIZACIJA BILA VMRO:
Dosega neobjaveno intervju so pretsedatelot na Kru{evskata Republika za gr~kiot vesnik "Akropolis" od 8 maj 1903 godina JAS SUM MAKEDONEC! S.T.Stam · Bugarija napravila lo{a smetka ako misli da n# pot~ini. Nas edinstveno n# interesira na{ata sloboda · Komitetot ne e bugarski. I Grcija da saka{e da ni pomogne }e ja prifatevme so celo srce - Makedonec li si? Go pra{uvam - Da. - I sledovatelno Grk. - Za ova ne znam, mi odgovori, jas sum Makedonec - Direkten naslednik na Aleksandar Veliki? Mu velam ironi~no - Da. - I Aleksandar Makedonski {to be{e, ve molam? - Ne znam, no istorijata veli deka bil Grk. - Toga{ i ti, kako negov naslednik, si Grk. - Ne, mi odgovori. - Zna~i, toga{ go pra{uvam pak, zo{to koga ve}e ste Grk sakate da se oslobodite preku (so pomo{) na Bugarija? - Koja Bugarija, misli{ na Komitetot? - Da. - Ti odgovaram deka Komitetot ne e bugarski i, vtoro, izgleda deka sme nakloneti kon Bugarija zatoa {to samo taa se poka`uva raspolo`ena da ni pomogne. I Grcija, ako go prave{e istoto, }e ja prifatevme so celoto na{e srce. - Bugarskata za{tita ja gledate samo povr{inski, Bugarija ne saka da ve oslobodi od turskoto ropstvo, tuku da ve (pot~ini) porobi. - Hm! Ako Bugarija misli da n# pretvori vo nejzina provincija si napravila lo{a presmetka. Inaku, nas ne n# interesira {to misli Bugarija, tuku obrnuvame vnimanie samo na slednovo: "Si ja postignuvame li celta"? Si ja dobivame li na{ata sloboda? Ne n# interesira dali }e n# oslobodi Grcija ili Bugarija. Edinstveno {to mo`e da dobie sekoja edna od niv e samo na{a blagodarnost. - Dobro, ako se oslobodite, {to sakate da bidete, avtonomija? - Da, kako {to e vo [vajcarija, vo koja tri razli~ni plemiwa `iveat vo krajna harmonija i qubov. - Da, no, znaete deka na takov na~in vr{ite usluga na interesite na Panslavisti~kata Eterija, ~ij ogranok e i Komitetot? - Kakva usluga vr{ime? - Kako {to se izjasni pogore Makedonija e gr~ka zemja, a ako sekoja gr~ka zemja bara da bide avtonomna toga{ doa|a do oslabnuvawe na Grcija, a toa go bara Panslavisti~kata Eterija. - Zo{to go bara? - Za eden den da n# porobi i nas i vas i zatoa saka da n# najde slabi za da go postigne toa polesno. Karev za moment izgleda{e zamislen. Jas pobrzav da go prekinam mol~eweto. - Zo{to ne sakate da se obedinite so Grcija? - Zatoa {to ako n# zeme Mora (Grcija) }e stane edna golema dr`ava i sledovatelno monarhija. Vo takov slu~aj }e proizlezat mnogu zla - prvo monarhijata i toa {to proizleguva od nea, a vtoro, Grcija }e n# natera da vojuvame so Bugarija, ne{to {to (nie) ne go sakame. - Vie {to sakate? Mi ja poka`a kapata: - Sakame republika. - Demokratija i prijatelstvo so Bugarija? - Ne samo so Bugarija, tuku so sekoj {to }e ni pomogne da se oslobodime. - So Bugarija sakate da se obedinite? - Ne! Ne! - I ova vi go propoveda (u~i) Komitetot? - Da. - Toga{ ovoj Komitet koj tolku mnogu se gri`i za va{ata nezavisnost zo{to ne bara za{tita od Grcija koja ima pove}e dol`nosti da ve oslobodi, tuku klonite kon varvarite? - Da vi odgovoram vedna{. Nie li~ime na ~ovek koj padnal vo moreto i se nao|a vo opasnost, sekoj moment da se udavi. E, ne mi velite, ve molam, ovoj ~ovek za da se spasi }e se fati li za s# {to }e najde vo toj moment pred sebe, duri i za zmija? Vo takva polo`ba sme nie, duri i Tur~in da ni pru`i raka za spas }e ja grabnime so blagodarnost. - No, gr~kite prvenci, sve{tenici i u~iteli zo{to gi ubivate koga nemate ni{to posebno protiv nikoj? - Ova se lagi. Komitetot ne ubiva samo Grci, tuku i Bugari i Srbi i Turci i sekogo koj predava. - Ova se izgovori za grevovite, uni{tivte mnogu gr~ki patrioti zatoa {to ne davaa pari za va{iot Komitet. - Ovie raboti gi izmisluvate vie Grcite kako i drugite. - Koi drugi? - Ete, tie vo Solun, postavivte vie lu|e da go napravat toa {to go napravija za da go ocrnite Komitetot (stanuva zbor za Solunskite atentati, b.m.). Ne mo`ev da se vozdr`am i stra{no se nasmeav {to predizvika qubopitnost kaj sopstvenikot Tasku Kvata, koj mi se pribli`i. - [to ti veli? Me pra{a. - Toa i toa. - Hm! Ama kako }e se vidi deka e Bugarin debeloglavec, ako ne be{e Bugarin ne }e ka`uva{e takvi zborovi, osobeno sega koga i yidovite imaat u{i. - Da, da ova {to vi go velam jas povtori Karev - edno drvo koe ja probi zemjata i iznikna, zo{to da ne go vadat site za da porasne? - Da. - Da, no znaete so {to go vadi Bugarija. So otrov na omraza kon grcizmot. - Kako i da e ova vadewe (polevawe), n# osve`uva i n# natera da gi zavrtime grankite kon onaa strana kon koja, priznavame deka ni{to ne n# povrzuva i da begame od vas so koi nemame ista krv i ista istorija; ova e na nekoj na~in protest protiv gr~koto interesirawe (za nas). - Ova {to go veli{ e rezultat na bugarskoto vadewe, za{to Grcija nikoga{ ne prestanala da ve poddr`uva i so pismenosta i so oru`je. I pak Karev ne mi odgovori. - I sega, po poslednite nastani {to mislite da pravite? - Go pra{av. (se misli na t.n. Gornoxumajsko vostanie od esenta 1902 b.m.) - Ni{to drugo osven da ja prodol`ime borbata. - Da, no zar ne znaete deka zad taa borba se krie borba podla i ne~esna? - Toa nas ne n# interesira, dovolno e da si ja postigneme na{ata cel. - Zna~i i so ubistva? - [tom se vr{at za dobroto na eden narod. - Imate pravo kakvi u~iteli imavte takvi lekcii nau~ivte... Karev pak ne mi odgovori, samo stana i poleka trgna kon negovata soba, dodeka zad nego site gosti na hotelot na razni na~ini gi komentiraa negovite zborovi. S.T.Stam. (Akropolis, br.7608, Biblioteka - Star Parlament) |
| LordpM | 5. Zaselvanija na prabalgarie sa registrirani dori v Bavarija i Italija, sakash li poveke da prochitash? Da be i jas procitav za toa nekade ama samo koga odele da kupuvaat konji.[8D][8D][8D] |
| bojan81 | Jas gledav denovive edna emisija na discovery travel za Mongolija, i kazuvaa kako starite bugari pripremale meso za jadenje. Emisijata bese vo nekoe studio polno so gosti, i go spremaa mesoto. Nacinot na spremanje bese takasto na eden samar stavija mesi a pod nego sednuvaat, i pocnaa da imitiraat javanje. Taka otkako se naredija site dve devojki trebase da go probaat mesoto. Devojkite zemaa eden griz a po vtoriot griz voditelot im kaza deka nemora da go pravat toa ke im plati doplo i vaka. Mosne interesna e bugarskata istorija, vo pravo e tanas koga ni vika deka treba da se interesirame za nea. Tanas kojznae sto bi narpavil da mu se pojavi eden kolbas hihihihih |
| noname | quote:znam deka ic ne te interesira osven za zlobeene, ama eve na kratko: http://www.hostkingdom.net/siberia.html "...Horde of Altsek (640’s-690’s): migrated to Italy, subject to Byzantines, absorbed by Lombards during the 700's...." |
| Divider | quote:Salaam alejkum Bezimen tataru. Gledas i samiot, ste bile i ostanale diva, nepismena i konjobichatelna-konjoobljubuvacka orda. Togas, a i sega, denes. |
| noname | quote:Во право си, гледам дека СМЕ такви. |
| Divider | Sto togas se bunish i dzavkas na forumov, a molcish na mediapol kadesto sesute cekam inteligenten odgovor i verojatno ke ostaram cekajki. Odi si na abv.bg i igraj si so decistana, kade sto ti e mestoto, namesto tuka da siris lagi i lazni propagiranja izrezirani od centarot atatrski vo Sofija. |
| noname | quote:Koi za kakvo se buni bre? Se slagam so tebe deka nie vo Mizija, Trakija i Makedonija SME takvi kakvi sto ti se saka na tebe. A mediapol ne go znam kakvo e. kakov otgovor cekash i zasto? Zer ne ti otgovarame ili ne ti se dopadat otgovorite? |
| Divider | More bezimen chuvashu, aj ne tropaj povtrono. Ne pisuva na bugarski tuku na istocniot makedonski dijalekt. I povtrono nema ineligentni odgovori. Aj sega mavni mi se, koj te teslaci, aj git!! |
| noname | quote:Важното е да си верваш[:)] |
| n/a | Ej Bugaru = prostak, kako ke objasnis sto Vizantijcite site sloveni pa duri i Hrvatite i Bosancite, Makedoncite i Srbite kako i Vojvoganite gi vikale Vulgari???????? Fakt e deka ne sme Bugari, no sto znaci poimot Bugar? Site velat prostak, divjak! Drugo prasanje to tebe glasi: zosto si gord na imeto na tvojata nacija koja ne znaci nisto drugo OSVEN PROSTOTILAK! |
| noname | quote:Ei, mongol, kako ke objasnish deka tropash gluposti i lazesh bez dokazi i argumenti? Misirkov proba so citat ot Teofilakt Ohridski, ama em go izmisli i falsificira orifinalniot tekst, em si izfantazira gluposti koi sto nikoga gi nemalo vo izvorot. Aide probai nesto drugo, a? |
| Divider | Tapan, dosta tropas! Aj olabavi veke ednas. Prost si i tolku! BOULGAR= mixed origin, unknown ethnicity!! |
| noname | quote:Pa neli bese balgarin = prostak, bre?[8D] Ai, odluchete se prvo! Go prasaite povtorno Radule! Moze da ima i drugi idei? A za vas imam iznenada koi se balgarite - mozete li da procitate prodolzenieto na citatot ot Teofilakt Ohridski falsificiran ot Misirkov po-gore kako "argument" deka vizantiicite ne znaele koi bili balgarite. Procitaite go celiot dokument, ako go ne sakate mozam da go pokazam? |
| n/a | Tataroglou = noname! Bash ti odgovara. Vidi, cel svet i site svetski istorici ti kazhuvaat deka VOULGAR znachi prostak, divjak i ti uporno toa pa toa deka makedoncite bile bugari. Zarem srbite, crnogorcite i bosnacite i hrvatite se bugari? Mizerijo edna! Bash ti odgovara toa IME PROSTAK = VOULGAR! Vulgarishte tatarsko. Odi malku citaj za vostanijata na Petar Deljan i Georgi Vojteh! Vizantijcite gi narekuvaat crnogorcite i site srbite VULGARI! Zarem site sme vulgari? Ne ne sme! Znam tesko ti e da se prifati vistinata deka VOLGARSKOTO IME E DIVJACKO, DEKA NE POSTOI TAKOV NAROD VULGARI CIE IME ZNACI PROSTACI! AMA PRIFATI GO TOA! SOOCHI SE! TOA STE VIE= PROSTACHANA BUGARANA! SEGA NE ME NI CHUDI OTI VULGARANATA=PROSTACHANATA KAKO VAS JA FALSIFIKUVA MAKEDONSKATA ISTORIJA! OTI NEMA VULGARSKA-DICVLJACHKA ISTORIJA PA MORA DA SE KRADE TUGATA ISTORIJA! I KAKO SHTO REKOV: BASH VI PRILEGA IMETO NA VASHIOT MENTALITET, NAVIKI I ODNESUVANJE! |
| noname | quote:Ahaa, demek priznavash deka "mixed origin" ne e vistina - vo greshka bil Radule! neli? "Vidi, cel svet i site svetski istorici ti kazhuvaat deka VOULGAR znachi prostak, divjak i ti uporno toa pa toa deka makedoncite bile bugari." Radule bil ...."cel svet"[:D][:D]? .......................................... A m/u drugoto ZASHTO te e strav ot dokumenti? Ot originalnite tekstovi? Ot izvorite?[:D] Zapamti - VAZNOTO e da si vervash! |
| angomako | quote: A m/u drugoto ZASHTO te e strav ot dokumenti? Ot originalnite tekstovi? Ot izvorite? ------------------------------------------------- zasto ne ste za verba vo pogled doslednosta na dokumentite,antimakedonisti ste,nacionalisti i shovinisti. ima premnogu preduslovi za nemanje verba vo avtenticnosta na ona sto go zboris. ko gebels da ti bil ucitel po istorija i moralna etika,..bate.. a i ne se raboti za strav,tuku ednostavno nedoverba. ti mu veruvas na grk istoricar koga kje ti pokaze dokumenti deka populacijata na egejska makedonija od sekogas bila 90% grcka? zasto takvi dokumenti oni imaat kolku sto sakas! taka i vie. mnogu ednostavno;) inaku,noname,raka davam za tvojata samopregorna i samopozrtvuvana rabota vo odbranata na likot i deloto na nac shovinizmot narecen kaj tebe "istoriski interes". jadni tvoi makednonski geni taka potisnati i neizrazeni,i eve do sto doagja,aberacija...eh.. |
| noname | quote:Razbrav - koga Misirkov citira Teofilakt Ohridski FALSIVO - toa e "..doslednosta na dokumentite..", a koga vi se prezentira ORIGINALNIOT tekst na ISTIOT izvor i toa od ISTOTO mesto kade sto i Misirkov pretendira deka go "videl" - toa e "..gebels da ti bil ucitel po istorija i moralna etika..", neli?[:)] Vaznoto e da si VERVATE! Grizi nemaite! [:)][:)] Samo taka drzte! Venceremos! |
| n/a | Noname, ti preparochavam da go zemesh rechnikot na moderniot grcki jazik od Prof. Dr. Georgios Babiniotis, 1998. Tamu pishuva deka VOULGAR znachi PROSTAK I NACIONALNO IME ZA BUGAR! :-) Pogolem dokaz kaj da ti najdam :-) |
| noname | quote:I jas ti preporachavam da go zemesh moderniot balgarski talkoven rechnik. Tamu pishuva deka ВИЗАНТИЕЦ значи ПОДЪЛ ЧОВЕК И ЖИТЕЛ НА ВИЗАНТИЯ[:)] Pogolem dokaz kaj da ti najdam :-)? (да те потстетам - во речник на СТАРОГРЪЦКИ и СТАРОБЪЛГАРСКИ язици) |
| Divider | Ova tatarov zapnal i vo 2005 da bide neosvesten i tapoglav. E, jeb*ga, od sekoe granche ne biva shiupelka, tuku shupak. Taka bezimen da si znaes, ne mozes da bides shupelka ocigledno se stremis da bides shupak!! Pozdrav od Makedonija do site neosvesteni makedonci koi seuste ziveat vo mrak poradi sekojdnevnata propaganda: osvestete se, inaku ke ispoumrete nepoznavajki ja vistinata!! |
| IYI-jorovelev | quote:Ta ne mi otgovori na pitaneto: "Turko-Altai group? E te takov dzver nema. Popitaj nekoj istorik dali po sveta ima takova poniatie (termin). Turkski i Altaiski sa poniatia ot razlichen rang. I e nedopustimo istoricharite da gi meshat. Pitaj nekoj diplomiran istorik. B.Dimitrov e avtor na tozi material, imame za nego neshto na um, ama da vidim kakvi shte gi snese." |
| Bicho | [/quote] Ta ne mi otgovori na pitaneto: "Turko-Altai group? E te takov dzver nema. Popitaj nekoj istorik dali po sveta ima takova poniatie (termin). Turkski i Altaiski sa poniatia ot razlichen rang. I e nedopustimo istoricharite da gi meshat. Pitaj nekoj diplomiran istorik. B.Dimitrov e avtor na tozi material, imame za nego neshto na um, ama da vidim kakvi shte gi snese." [/quote] E, jorovelcho kaj si be te nema odamna? Ama shto si zapnal ti tolku dali ima tursko-altajska grupa?! Jas ne ja izmisliv nea, taka pishuvaat Norvezhanite sea sho da pravime. Tuku ako ne e tursko-altajska, togash e turska, pa koga kje vidish duri i beter mu doagja. Tuku ti brat jorovelev shtom se prashuvash na dobar pat si da si priznaesh deka si Makedonec. Eve eden tvoj zemjak glredam se pishal Chuvash! Do prva vie pobugarenite kje se svestite koi ste i shto ste i duri togash vie kje pochnete da se delite, ednite chuvashi gadni, a drugite Makedonci blagorodni! Sedi mi so zdraveje brat Makedonec! |
| angomako | quote: angomako, много нескромно да се сравнявате с Исус, ама ваша работа "По делата ще ги познаете" е казал Той. ------------------------------------ yorovelev,toa bese mala sala...ne mi e bas najjasno tvoeto prasanje,inaku... a i delata ni se kakvi?pa makedonija e zemja so ubedlivo ubedlivo najmiroljubiv narod na balkanot,koja postojano im dava najsiroki gragjanski prava na site malcinstva,gi priznava kako faktor i ne gi negira,itn...najtoleranten narod sme na balkanot.seriozno:) dali se makedoncite imaat zaednicko poteklo so trakite...spored nekoi istoricari,kolku sto znam,ima vrska megju antickite makedonci i trakiskite pleminja,ama se uste se tie raboti nejasni. misam deka sega istoriskata nauka bez bremeto na komunizmot i panslavizmot,a i nacionalizmot,kje moze ponezavisno da pogledne vo tie raboti i da prodolzi so ispituvanja. mnogu od nas tuka na forumot go delat mislenjeto deka lugjeto sto go zborat ovoj slavjanski jazik se starosedelci na balkanot od mnogu pooodamna odosto mainstream istoriskata nauka uci,a prilog na toa odat nekoi genetski ispituvanja,kako i nekoi ponovi teorii koi megju drugoto gi zastapuva i mario alinei,dekan na univerzitetot vo mastriht. taa teorija se vika teorija na kontinuitet,i poleka stanuva se poglasna vo naucnite krugovi,namesto da bide smetana za spekulacija. eve eden interesen site: http://www.unet.com.mk/ancient-macedonians/ ne tvrdam deka se e vistina tuka,ama ima interesni zaklucoci koi poleka mozat da popolnuvaat nekoi praznini vo mozaikot za lugjeto od minatoto i da navedat na razmisluvanje. inaku,so vikas deka lugjeto pcuele tuka po bugari,treba da razberes deka koga nekoj kje ni kaze " bugari",ili "srbi",ili nesto slicno,toa e vekje ko da ne opcul,taka da od nasa strana toa e samo so ista mera na onie koisto doagjaat so "misija" na sajtov. za takvi ubavi zborovi nemame:) aj so zdrave |
| IYI-jorovelev | quote:Казах да попитате дипломиран историк от световна величина по ваш избор. А не да ми пробутвате сайтове на Българската бридж федерация. И прочетете най-после написаното от Мар Михаил Велики. Той казва това, което не ви изнася. "Зъ те познам." какво значи това и на кой-език? Май ще се откажа от частния Ви форум, защото още не сте дорасли за демокрацията и свободата на словото. И без това се преселихте при нас ама ми кажете след редовните Ви излияния и вулгаризми колко от вас си загубиха постингите? А разправяш, че сте горди Македонци. С кое се гордеете с псувните си по БГ форумите? С бягането от дискусия? Или копи-пейст на поразия?Ако това Ви е примера за гордост, дори да се окаже че имам нещо общо с вас, ще го захвърля на бунището. Апропо, какво стана с "бригите"? Намерихте ли нещо? |
| angomako | procitaj nesto od mario alinei,dekan e na univerzitet vo holandija...napravi search i brkaj rabota. nema teoretska sansa da se identifikuvame so bugarite,a za brakja,sigurno deka sme. |
| angomako | quote: А разправяш, че сте горди Македонци ---------------------------------------- ne razbiras na sto sme gordi,zasto si bugarin,i nikogas nema da razberes... zatoa nikogas nema da bidete isto sto i nie. |
| n/a | .....руския учен Виктор Иванович Григорович...... ......известния руски археолог и пътешественик Петр Иванович Севастиянов,..... mnogu Rusi se spomenuvaat ovde vo 1840/50 itn. g! So samoto spomenuvanje na Rusija, veke e jasno sto toa znaci! Dali izdavanjeto na knigata e "pomognato" od Rusija? Kakva e ulogata na Strosmaer tuka, toj Avstriec li bese?! kakva bese pozicijata na Avstrija za Makedonija, neli bese deka so Rusite ne im odgovarase Makedonija da postoi? Na knigata pisuvalo "B'lgarski Narodni Pesni" i duri gi cuvale knigite vo neznam koi biblioteki pa gi ukrale.... Nisto toa ne znaci! Naprotiv! |
| n/a | B'lgarski Narodni Pesni! I toa vo 1861! Kako sneg vo zima! Dali izdavanjeto na knigata e "pomognato" od Rusija? Kakva e ulogata na Strosmaer tuka, toj Avstriec li bese? kakva bese pozicijata na Avstrija za Makedonija, neli bese deka so Rusite ne im odgovarase Makedonija da postoi? |
| IYI-jorovelev | quote:Веднъж помолих некой от Вас да ми каже, какво е значението на народностното Ви име Македонци. Отговор нямаше. Аз не съм бугарин, аз съм българин или по славянски болгарин. И тази дума има смисъл на различни езици, коренно различен от този който Вие и граеците(елините) влагате. Примери: В полите на Хиндукуш използват следните понятия: -красив като българин -красива като българка -работлив като българин -български мехлем (чарм-и-булгар) -български ботуши -Булгар е наречен хладния зефир от планините над Кабул Да оставим тези азиатски, наречени от Вас татаро-монголски следи. Да видим какво става в Европа. Цитат от философския речник на Волтер: "През XVII столетие във Фландърската облас най-обикновеното определение за красив и снажен момък беше:C`est un joli bulgare (това е един хубавец - българин). За добър човек се е казвало:Un bon bulgare." Още, през XVIII век случка описана от Лионски вестник. Когато на един от френските генерали потрябал човек с по-необикновени качества, за да изпулни специална задача, той писал до организатора на отбраната Лазар Карно следното: "Пратете ми някого на помощ, но не някой много учен, който да сваля звездите, не! , а един добър бугр" Този израз "добър българин" или "красив българин" се среща дори край бреговете на Женевското езеро в Тонон-ле-Бен, където и до днес галят малките децата с думите: Tu est un petit bougre" Най-често тази дума "бугръ", която е съвремената форма на средновековното "булгр", се среща в френската област Оверн съпроводена с радушно потупване по рамото. Когато в Ронския окръг пристигат работници от Оверн, които винаги са придружавани от синивете си, населението казва: "Voici les petit bougres qui s`amenent." (Ей ги че пристигат малките бугри) В област Оверн дори самото население нарича себе си БУГРИ, а всекидневния поздрав, с който се срещат хората е: "Bougri de-Bougra" Французите имат още един израз : "Честен като Овернец." Сега да се върна отново на изток. Бащата на таджикската поезия, Насири Хусрау в XIвек пише: "Робини карат от Булгар... Ах, мой език, ах мой език, защо пресъхваш (ти) пред тази дивна красота?!..." И друго негово стихотворение: По българките страдам На българските моми аз дължа всичките си страдания! А тия ми страдания ще траят, докато умра! Всъщност за това не са виновни българките! Но ако кажа истината, не зная дали ще ми повярват. О, Боже мой, на мъките, от които страдам, причината си ти, Господи! Но кой ще посмее да отвори уста и да каже тази истина? О, Боже благий!... Ти не трябваше да сътвориш в такова съвършенство устните и зъбите на тия чаровни българки, които са блестящи като луната." В XIVвек Джелал ад-дин Руми, възхвалявайки своята любима написал: "Ти си захар от Индия, ти си мед от Болгар" Нияз ал-Бахши от същия век е написал: "На град Болгар приличат твоите очи" Трети поет от същата епоха - Махтункули възкликва поразен от вида на град Болгар, столицата на Котраговите българи: |
| Strelec | Хм!? IYI-jorovelev, имаш ли уште докази? Дај презентирај ги овде да ги видиме... Ама гледај да има што е можно повеќе! |
| angomako | :) odma stanuem bugarin posle ovoj izliv na emocii... yorovelev,koga prasa sto ne pravi makedonci,pa ti odgovorivme so tisina,isto ko isus sto mu odgovoril na rimjaninot koga go prasal sto e vistina.. aj so zdravje |
| IYI-jorovelev | quote:Нима имате нужда от още докази? Нима не знаете, че решаващо за истината е качеството а не количеството(бройката) на изворите. Какво ме грее 2 тона фалшификати? Рано или късно истината излиза на яве. Защото е казано "На лъжата краката са къси." Има ли смисъл да си изсмукваме из пръсти неща, които са съмнителни и ненужни никому? Дадох Ви цитати от автори, чиито произведения при малко старание можете да намерите и на други езици. А тези автори са известни в страните си, не са българи и никаква манипулация от наша страна е невъзможна. Хайде на изток може да Ви е трудно, но някои от Вас живеят или работят на запад, проверете на място посочените примери. |
| IYI-jorovelev | quote:angomako, много нескромно да се сравнявате с Исус, ама ваша работа "По делата ще ги познаете" е казал Той. Някои от мненията ми бяха изтрити, другите са в БГ форумите, където запитах: " Знам за траките "едони", имат ли нещо общо с "македони" и какво означава това наименование? " Сега мога да Ви запитам: ако е верно, че сте наследници на траките, след като траките са около 90 племена, на кои от тях по-точно сте продължение? |
| Misirkov | Pak li se pocna so nepostoeckata razlika Bugari-Bolgari?! Zhoro: nie momentalno imame potreba da vidime dali Bugarite imaat vrska so Gunite ili samo so Misharite. Za vasite rodninski vrski so Bashkircite generalno zemeno ne ne interesira, sem bugarskiot jazik sto go zboruvaat. Zatoa davaj dokumenti, sto povekje mozes!!! Pred odredeno vreme bev vo Ermitazh vo St. Peterburg i vidov na 1vi etazh vo kolekcijata za Centralna Azija kako Bugarite-Tatarite nosele ogrlici od konjski zabi. Mnogu interesno. Ima "2 tona" eksponati za tvoite predci vkl. i bugarski mumii (ova ne e shega). Angomako: Makedoncite nemaat zaednicko poteklo so Tracanite iako nekoi makedonski istoricari zboruvaat za istoriska vrska so niv i polzuvaat ime "Trako-Ilirski narod(i)". Nie vodime poteklo od Brigite, podocna nareceni Makedonci od koi se izveduva imeto Makedonija. Prasaj go Zhoro od kogo vodi poteklo? [;)] |
| Bicho | quote:Jorovelchoooooooo, dete chuvashche pa kaj si ti be majka mu stara! De dzirni sho ischepkav za tebe: Philosophy 433 Philosophy of Aristotle University of Washington Introduction to Aristotle Aristotle was born of a well-to-do family in the Macedonian town of Stagira in 384 B.C. His father, Nicomachus, was a physician who died when Aristotle was young. In 367, when Aristotle was seventeen, his uncle, Proxenus, sent him to Athens to study at Plato’s Academy. There he remained, first as a pupil, later as an associate, for the next twenty years. When Plato died in 347, the Academy came under the control of his nephew Speusippus, who favored mathematical aspects of Platonism that Aristotle, who was more interested in biology, found uncongenial. Perhaps for this reason - but more likely because of growing anti-Macedonian sentiment in Athens - Aristotle decided to leave. He accepted the invitation of Hermeias, his friend and a former fellow student in the Academy, to join his philosophical circle on the coast of Asia Minor in Assos, where Hermeias (a former slave) had become ruler. Aristotle remained there for three years. During this period he married Hermeias’s niece, Pythias, with whom he had a daughter, also named Pythias. Povekje tuka: http://faculty.washington.edu/smcohen/433/arintro.htm Nikomahovata etika inaku ja imam na angliski vo izdanie na "Worldsworth Edition of: Worldsworth classics of world literature" i tamu vo predgovorot za zhivotot za Aristotel go pishuva gore dolu istoto! Na zdravje chuvashi! |
| Bicho | quote:Angomako, nitu eden seriozen istorichar koj drzhi do sebe vekje ne tvrdi deka Slovenite doslhe od nekade na mestata kade bitisuvaat i sega. Vo najlosh sluchaj kaj site sovremeni istorichari kje prochitame deka postojat dve shkoli za Slovenite. Ednata (izlitenata) veli deka se naselile na segashnive prostori vo 6-tiot vek po Hrista (vo Rusija ovaa shkola ja vikaat Moskovska) i drugata (koja ima se povekje privrzanici) koja tvrdi deka bile odsekogash prisutni na prostorite koi i sega go naseluvaat, normalno so izvesni pomali, ili pogolemi fluktuacii (vo Rusija poznata kako Sankt Peterburshka shkola). Vo Slovenija najseriozni nauchnici pishuvaat za Venetite kako za predci na Slovencite, a ima slichni tvrdenja i za Etrurcite! Ushte brakjana Bugari da nauchat da chitaat neshto povekje od nivniot idiot Bozhidar Dimitrov i se kje si dojde na svoe mesto! A osobeno se raschistuvaat rabotite so najnovite genetski istrazhuvanja! No zatoa potoa... Pozdrav. P.S. Jorovelev, kje kazhesh neshto ili...? Znam jas deka vo tebe chuchi Makedonec i edvaj cheka da izleze na videlo i da vosklikne: MAKEDONEC SUM BRE KAKOV BUGAR, KAKOV CHUVASH, KAKOV BAKRACH!!! A, Jorovelcho? [:D][;)] |
| IYI-jorovelev | Bicho, аз съм българин. Имаме си стиховете на "Аз съм българче", и мога да си ги казвам когато си искам. Вие ако имате кажи ми вашите.
Годините ги споменах защото се различаваме, и предложих да се допълваме по знания и умения, а не да се надпреварваме кой е по- по- най-.
А темата беше за документи. Нали?
Ето какво намерихме:
"Войната се връща" от Анри Пози
[url]http://www.kroraina.com/knigi/hp/dolina.html[/url]
Ама хубаво я прочетете, какви глупости пише французинът.
Или пък това от англичанки [url]http://www.kroraina.com/knigi/gm_ai/index.html[/url]
или погледнете това:
quote:Най-вероятно ще ми изтрете постинга, но все пак погледнете и тук: [url]http://forum.all.bg/showflat.php/Cat/0/Number/544375/an/0/page/12#544375[/url] Ако имате време и желание прочетете ги всичките материали. Ако не разбира се moderatora - del. и сбогом. Нали така става с инако мислещите? |
| IYI-jorovelev | quote:Bugari-Bolgari е различно произношение на Българи. Едни не могат, други не искат а трети не знаят. Но това си е нормално. quote:Со хуните(Gunite) имаме нещо общо, како и со вазе. Misharite , не знам подробности. Bashkircite, ами те направо си говорат бугарски. Как не. Документи? Читай ги по нетот. Ако немойш, като си пойдем у дома ке ти ги постирам. Согласен? quote:Това за мумиите ме заинтересува. Има ли инфо в нета? Ако можеш помагай. Сакам да ги видим. И ако немат слънчевия знак на Тангра, като онази от Пазарък(ако не бъркам името), или навуща(гети=гетри) одма ги отхварлам. quote:Я, и нас некои ни беше нарекол "Trako-Ilirski narod". Сбркал се. quote:Па и азе сум от тех. Ама по далечен роднина. Попатувале сме повеко. По патот сме земале де що ни харесало. Га че имаме податоци дека сме се разделили, па после 4 от клонките па се собрале. Ама га излазне на видело тогазе ке Ви го обадя. Инак си останува теориа. Видите дека пишувам по инаку от друг пат? Ами у къщи така си лафиме преди да се запътим към бачията. Само се питам що у Памир и Хиндукуш (древния Имеон=Имай) също говорат: къщ = къща лаф = говоря бачия = мандра Александър Велики? Може, ама немам докази. Ако Вие имате, мога да ги приема. |
| IYI-jorovelev | quote:Slovenite znachi bili posebni? A trakite? Edno i sashto li sa ili slovenite se samozarodile po tezi zemi? Etrurcite ne beha li roda s Troiancite? A Troiancite ne se li rodeeha s Trakite? Ahil ne e li opisan rusokos sas sini ochi i shlem na koito imalo greben ot konski kosmi (ali opashka?)? I ne si li beshe obrekal kosata na rechnia Bog Penej (Pelej)? Eh Omire, Omire (Homer) mnogo fantazirash isto kako bugar, ama ne si. Kato nekoj Vi nareche "bugari" psuete i s pravo. Mojete da se narechete taka kakto se chuvstvate. Vashe sveshteno pravo e. A mene kato mi rekat "makedonec" shto? Nikogash ne sam psuval nikogo, dori i na um. Shto da pravam togash? Usmihvam se i si spomnam dumite na starite HORA: "Prostotiata ne hodi po gorata, a po chovecite." Nali otdavna izleznahme ot gorite i peshterite. Kazano e "7 pati po 77 shte prostite" te ne znaat shto pravat. Neka badem za primer. So zdrave. |
| Bicho | quote:Moree Jorovelcho, mnogu "liberte" stana odednash? Pa,pa,pa, ushte i pravo na samoopredeluvanje ni priznava EJ!!! Da bidam iskren zatechen sum od tvojava izjava i nemam komentar. Osven mozhebi eden. Da ne stana vakov otkako te ubedivme deka si Makedonec, pa se uplashi sea i si vikash more zaebi kaj mi tekna so ovie da se fatam? A, Jorovelcho [:D][:D][:D] |
| ProMKD | What is this? A topic where people can discuss things freely, or a place where people can spread propaganda freely? |
| lazzio | Srpske Novine. Beograd, 8. Ianuara, 1846, #2. "Turska. Bugari zauzimaiu po Ciprianu Robertu veliku chast evropeiske Turske, i on ii chisli na 4 1/2 milliona. Razprostiru se po Tracii , Rumelii, Machedonii do Moree, tako da u tima zemliama vecham chachu sela obyitavaiu Bugari, a gradove Grci, nego ovi vechma liube trgovinu, a oni vechma zaemliodelie. No nishta mane u Solunu, glavnom gradu machedonskom, toliko se i bugarski govori, koliko grchki" (str.7). ------------------ Bugari. Pr. Luka Popovich. Javor. list za zabavu, pouku i knizhevnost za godinu 1876,br 23, urechuje D-r Ilija Ognianovich. "Od sviu Slavena, Bugari su najvechma razprostraneni. Nih ima svojh pet miliona, a stanuju po celoj Machedoiji, u vechem delu Trakije, i starodunavske provincje Mezje, koja se sad iskluchivo bugarska zove" (str.721). ------------------ Juzhni slovensi jezici i dijalkti. Izdjela Budimanova "Grammatica della lingua Serbo-croata" Vinna 1867. sp. Vila. Izdije iruechuj Stoan Jakovich . U Beograd g. III, 1867 br. 34 "U Bugarskoi i u velikom dijelu Machedonie govori se bugarski jezik, jezik izmechu sviju sloenskijeh najvechma pokvarski, jer je on jedan izmechu nih izgubio cijelu promjenu u imena i primio chlan na kraju imena" (str.538). ------------------ Mijaila Konstantinovicha srbina iz Ostrvice, Istorija ili lietopisi turski, spisani okolo godine 1490. Preveo i e objasnavjichim uvodom izdao D-r Janko Shafarik. Glasnik srp.uch. d-va, kn XVIII 1865. "A sin niegov Stefan bio je kral Srbski i car Bugarski" (str.73). "Tada je car Bajazit skupio vojska protiv Marka bugarskog kneza... Tu je Bajazit bugarskog kneza sa svom vojskom bugarskom i srbskom razbio i ubio." (str. 80). ------------------ Putovanja po Balkanskom poluotoku XVI vieku. Napisa pravi chlan Dr P.Matkovich. Rad CXXXV. U Zagrebu. "Struga, vele, da je varosh, dapache selo, prvo je mjesto u Bugarskoj, proteche ju rjechica, koja da iztjeche iz jezera Ohridskago" (str.30). "Dne 23. hrenuvshi dalje prispjeli su dobrim putem u 19 ura u Monastir(Monastirio); to je bugarska varosh, vrlo naseljena, imajucha, kako se pricha, 1500 kucha "(str. 31). --------------- Beleshke doktora Brauna iz srpskih zemalia od godine 1669. Od St.Novakovicha. Spomenik srp.kral Akad. kn. IX . U Beogradu 1891. "Odatle (ot Skopie) se krenuemo ka Kachaniku, grad koji drzhi prolazak izmedzhu dva brega, a posle dale dok ne udchoemo u chuveno pole Kosovo u Bugarskoj" (str. 41). -------------- Prilozi k istoriji srpske kniezhevnosti od Stojana Novakovicha. Jeroteja Rachanina put u Uerusalim 1704 g. Glasnik srp.uch.d-va kn. XXXI. U Beogaradu u drzhavnoj shtampariji 1871 g. " I paki doidosmo na 14 konak u Veles grad Bugarskji, a turci zovu Tiuprilja i tu nadosmo ot poludne, i tu teche reka, zovu e vardar, vrlo golema" (str. 299). -------------- Lub. Stojanovich. Stari srpski zapisi i natpisi. Srpska Kral. Akademija. Beograd 1903 g. kn. II. "Sta kniga izbrana razlichnimi slovi, chrytah iu u Budimskoi varoshi diak Vylko Popovich, otechestvom zhe ot blygarskie zemli, ot mesta Kratova. Zapis u ruk.man.Vrdnika (Ravnica)" (gl.#2128 str. 8). -------------- Istorja slaveno serbskago naroda iz raznih Auktora i pr. Spisana Milovanom Vidakovichem profesorom. Chast Perva. U Beogradu 1833. Granice Serbie esu sledushte: ot strane severne opasce iu reka Dunav, a ot iuzhne gora Skard (Shar-pl.) i Makedonia; ot zapada reka Drina..., a k vostoku prostire se do reke Timoka, koia iu deli ot Bolgarie " (str. 31). ------------- Malyi Zemliopis Srbie i Turske. Pregledala i odobrila shkolska komisia. U Beogradu 1863. "Oblast Makedonia sa 930 # milia i 1,000,000 zhitelia naj-vishe Bugara." (str.60). ------------ Pisma o staroj srpskoj trgovini od E.Mijatovicha. sp. Vila, u Beogradu (1865) g.I, br.10, str.121. "U Ohridu "bogati" grad bugarski" ------------ Napredak. U novome Sadu, 21 februara 1865, br.15. "Nedavno raznese se ovde glas, koej ni u ednim novinama do ovau chasa nevidimo, da sa Turci u Bugarskoi, kako se govori, u Bitoliu, ruskog konzula ubili". ---------------- Srbski Dnevnik. U novome Sadu. 22. maia 1860 g. br.40. "Bugarska... I s druge strane potvrchue se, da su Ohrichane iziavili patriarshii carigradskoi, da che pripoznati papu Pia IX za svoiu crkvenu glavu, ako im se neda Bugarin vladika. Oni ishtu Ilarion, makariopolskog". (str.3) ---------------- Srbski Dnevnik. U novome Sadu. 26. iunia 1860 g. br.50. "Iz Bugarske. 7. iunia. ...Chudno e svima Bugarima, da od Skopia, Vrane, Vidina i iosh nekoih vechih bugarskih mesta za tako shto neiavliu" (str.3) ----------------- "Iz Bugarske. 10.iunia. Iz Bitolia izveshten sam, da su tamoshni Bugari naumili osnovati chitalishte." (str 3) ----------------- Srbski Dnevnik. U novome Sadu. 3. iulia 1860 g. br.52. "Iz Bugarske. 17.iunia. Bugari u Shtipu poslali su porti tuzhbu sa mnogim podpisama protiv svoga fanariotskog vladike, koi chini velika bezdelia" (str. 3) ------------------ Srbske Novine. U Beogradu 1860 g. br.1-4 "Mi vidimo u 17 veku u Evropskoi Turskoi erarhichnu ista pravoslavne crkve razdelenu na tri samostalne erarhie: Konstantinopolsku ili Grchku, Ohridsku ili Bugarsku i Ineksku ili Srbsku" (str. 1 br.1) ----------------- Opisanie Bugarske. Serbskii letopis za god.1845 chast chetvrta. Izdanie Matica Srbska. Urechuje Dr. J.Subotich. U Budimu 1845. "U Saloniku ima toliko Bugara, da ovaj grad u toliko bugarskim zvati mora, u koliko grchkim" (str.59). ----------------- Srpske Novine. U Beogradu 24 Januara 1877 g. br. 17. "U Carigradu po telegrafskim vestima od 17 o.m. zvanichno je objavleno ... sastavlen je nov vilaet iz zapadnog dela Bugarske pod imenom |
| mnik | Eve eden link da videsh sho znachi Horde in English: http://www.freesearch.co.uk/dictionary/horde eve shto pishe na toa!! horde noun {C} OFTEN DISAPPROVING a large group of people: - Hordes of students on bikes made crossing the road difficult. Zborot i da e od Ungarite, tie se isto Tatari taka da Hora i Horde e isto Large group of people and in your case On Horse backs Hahahaha Tatarska rabota |
| ZOTE | quote:ZOTE Vie ste Turko-Mongoli, potekloto vi e od zoltata rasa znachi vie ste gadovi gnasni. P.S. Ve pozdravi Hrvatska so tri komada vo srede Sofija Bugarija-Hrvatska 1-3 |
| ProMKD | gnasni, najgnasni se |
| Jakov | quote:Ako nemas popametno nisto da kazes, mozes malku da prosetas, da vidis naokolu sto ima kako ima....OK! |
| toni_a | quote:znaes li "iyi" sto znaci na turski? "iyi" bedeutet "gut" auf deutsch!(dobro/dobar) toa turci li ve pravi so vasite analogii? i sto izleguva: dobri bugari od tursko poteklo so iskrivena germanska ideologija? a,sto znaci na bugarski? i toa me interesira! nemozam da razberam sto sakas da dokazes? vie bugarite ste germanci ili germancite se bugari? armenci? sloveni? starobugari? turci?... (zbunet sum posto nekoi vikaat deka ste sloveni) mozes li na neuchen covek vo kratki crti da objasnis? alles "iyi-te" ps-vidi kako pasuva: sicko "dob-ro (-re)" [;)] pps-da dojdat partiite od bayern na vlast vo germanija ke vidite evropa...na tv,a onie drigine mozat i da ve vratat nekade... |
| dejan | i don't know what you bulgarians are saying, but what ever, go to http://www.fordham.edu/halsall/basis/AnnaComnena-Alexiad.html and read through the books, you'll see Macedonia and Macedonians mentioned many times *bored* |
| mnik | quote:[img]http://www.macedonia-info.org/history/Otomanski_period/Razlovci-makedonski_sonca/Razlovci_makedonsko_sonce3b.jpg[/img] if you realy do think that we all are stupid Bulgs, than you don't have to do anything here, and ofcourse you can not explain such a evidence as the picture above, where clearly an Macedonian sun is drawen on the church wall, church which dates back to 1850 year, funny how the macedonians did knew who are they and had cherished their signs even at 1850 year. or this one too, [img]http://www.macedonia-info.org/history/Otomanski_period/Razlovci-makedonski_sonca/Razlovci_makedonsko_sonce4.jpg[/img] you bulgs are very funny people, you have to go hand on hand with the greeks and hang your selfs!![:D] |
| mnik | and of course if you like being Bulg, than you should be, but do not bother to make some where no one wants to be! go home and cry above your misery, and of course there are many of such evidence of the macedonian sun, engraved on the churces drawen on the churches and on icons too, and it is well known that the macedonian sun was known to the modern world since the 1975 or so, when they found the tomb of Kutlesh, and before than no body knew this sign, except we, the MACEDONIANS. you can go here and cry your misery: http://www.historyofmacedonia.org/Macedoniansymbols/MacedonianSun.html Bulgs |
| Misirkov | "Za da izvleceme na svet makedonskoto narecie, so site mozni negovi opsti imesni idio(ma)tizmi, do kolko e to nam vozmozno, mie imame namerenie da sostavime na nego gramatika v paralel so drugoto; no...toa nase namerenie mozet malop da se pozabavit, mie sega izlagame kratko glavnite negovi osobenosti otnositelno kon drugoto narecie..." Ova e od Partenija Zografski, koj se zastapuva za zaednicki makedonski-bugarski literaturen jazik -- znaci od kogo Konstantin Miladinov se rakovodi, no koj saka da izgradi svoja makedonska norma. Samo da nema dilema "narecie = jazik" vo potpolna smisla na zborot. Neka ti proraboti malku mozokot, ne mora se da ti se speluva. |
| n/a | quote:[:D][:D][:D] quote:Нема таков нещо като "makedonski-bugarski literaturen jazik" според Зографски. Има БЪЛГАРСКИ ЕЗИК. И той се застапува македонското НАРЕЧИЕ да се включи при формирането на БЪЛГАРСКИЯ език. [:D][:D][:D] quote:От Партений Зографски. И той како Партений нарекува езизкот кой збори БЪЛГАРСКИ, а себе си БЪЛГАРИН. [:D][:D][:D] quote:Нема такова нещо. [:D] Во ова време ги е имало и ДВАТА збора - ЕЗИК и НАРЕЧИЕ. Како и сега. ЕЗИК - бълагсркии. НАРЕЧИЕ - македонско. [:D][:D] |
| n/a | П. Зографски - "Мисли за болгарскиот язик" (списание "Български книжици", 1858 г.), [:D][:D][:D][:D] |
| n/a | С дата 8 юни 1858 г. първенци от Кукуш, Дойран и Карадаг се обръщат с прошение към руския император, като молят да се разреши събирането на помощи в Русия за откриването на българска гимназия в Кукуш и за обзавеждането на български църкви в трите епархии. Подписът на Димитър Миладинов, заедно с подписите на още 29 души от посочените градове — стои под това прошение до руския император. Приведените по-долу редове са от заключителния пасаж на прошението: „Това наше смирено прошение не носи подписи нито на архиерей, нито на вселенски патриарх за потвърждение на истината, но ние призоваваме за почтени свидетели на тези молби свещената съвест и архимандрит Партений Зографски, който се е учил в Русия, а сега е свещенослужител в църквата при Руското посолство и ръководи българското училище в Цариград, мъж нам еднороден и съотечественик" [:D][:D][:D] |
| IYI-jorovelev | A tuka [url]http://www.macedoniainfo.com/index_bg.htm[/url] ima oshte mnogo |
| n/a | TATARI FALA VI ZA WEB SAITOT NA MAKEDONSKIOT INSTUTUT OD SOFIJA, MNOGU MI POMOGNA! STO PISHUVAAT TATARITE: тях със средствата на науката, се доказва, че до 1878 г., когато Берлинският конгрес създава по изкуствен начин македонския въпрос, славянското население в Македония говори български език, пише на български, изповядва една и съща вяра с българите в Мизия и Тракия, има обща църковна организация с тях - Българската Екзархия, създадена и с усилията на българите от Македония. Следователно това население е част от българската нация. KAKO PRVO VERATA PRAVOSLAVNA JA DELAT MAKEDONCITE NE SAMO SO BUGARI, TUKU I SO SITE OSTANATI PRAVOSLAVNI NARODI KAKO VTORO, MAKEDONSKIOT JAZIK NE E BUGARSKI (TATARSKI) NIT NEKOGASH BIL; MAKEDONSKIOT JAZIK E PODEDNAKVO SLICHEN SO SITE JUZHNOSLOVENSKI JAZICI.SRPSKIOT I HRVATSKIOT JAZIK SE IDENTICHNI, PA NE SE SRBITE HRVATI ILI PAK HRVATITE SRBI! KAKO TRETO SAMITE BUGARI PRIZNAVAAT DEKA GENTESKI MAKEDONCITE NE SE BUGARI, PA AJDE SEGA VERATA I JAZIKOT DA GI ZEMEME ZA ZAEDNICHKI! ANGLICHANITE, IRCITE I SHKOTLANGANITE ZBORAT SITE ANGLISKI, NO NE SE EDNA NACIJA! IMAAT I ISTA RELIGIJA! NO NE SE ISTA NACIJA! MONAKO SE GERMANCI, A ZBORAT FRANCUSKI I IMAAT ISTA KATOLICKA VERA SO FRANCUZITE, DODEKA GERMANCITE SE MESANI PROTESTANTI-KATOLICI! I SEGA DA GI PRAVIME MONASHANITE DEL OD FRANCUSKA NACIJA?! |
| Misirkov | Konstantin Miladinov zboruva na makedonski jazik, duri i koga im se obrakja na "Bugarite" kako na primer na nivniot vodac K. Rakovski: "...oti svekoj rod sade so svojot jazik mozet pobrgu da se prosvetit i da se chestit od drugite rodovi...gledaeshtem ja toa ne mozev da dotrpa, i bidveeshchem ucitel na grcskiot jazik, ostajv se scho mozev so garcskiot jazik da stecha, i dotarchav vamo, za da se izucha slavjanskata filologija, za da mozha posle da se vrata nazat, i da razdajam nashiot jaik na tatkojnata moja." Bratia Miladinovi, "Prespiska", izdiril, komentiral i redaktiral N. Traikov, Sofia 1964 g., str. 126. Za zal pogolemiot del od korespodencijata na Konstantin Miladinov e unisten otkako e zatvoren.[:(!] |
| IYI-jorovelev | quote:Преди този цитиран от мене пост имаше още много фото документи. Модераторе Misirkov, себебогоизбра ли се или те назначиха? На това ли му викате демокрация и свобода? Като лишаваш своите сънародници от правото да чуят различното мнение на опонента си, не ли им сторваш мечешка услуга? Благодаря ти, щтом си ги изтрил значи са верни. Ако беха фалшиви ти нямаше да пропуснеш да се подиграеш, но явно нямаш доводи с които да обориш казаното от мен. Сега бегам на работа но скоро пак ще ти ги пратя. Може би на лична бележка. Правим минет на вси4ките. Misirkov, sled kato si dobavil poslednoto vulgarno izrechenie, zashto ne se podpisa. Neka vsichki znaiat tvoeto dostojnstvo. Misleh, che roliata na Moderatora e da ne dopuska vulgarnosti a ne da gi pishe. P.S. Sled kato vidiah, che triete pravia kopia na originalnite posting. Da Vi gi pripomnia li? |
| n/a | quote:E Strelec, Strelec, shto kje pravite vie bez Bicho? Jas sum, da! Ako ne veruvash proveri go e-mailot za kontakt shto go imam ostaveno! Inaku iako vie moite brakja Makedonci me baniravte tuka na mojot sajt (ova mojot sfatete go kako Makedonski) zatoa shto oterav eden izrod kade shto zasluzhuva, jas ne zastanav! Otidov kaj tatarishtata (vidi potpis) i tamu na nivni sajt fino gi izBICHiv! Koj saka da go vidi Bicho vo akcija neka odi na: http://www.mediapool.bg/phorum, pa da vidi koj e Bicho! Ako nekogash sum preteral vo neshto na sajtov toa e zatoa shto premnogu ja sakam Makedonija i nema da dozvolam nieden skot da go pogani svetoto ime Makedonmija i Makedonci se dodeka mrdam. Sedi mi sega pozdraven i ajde baniraj go i ovoj nick! |
| Strelec | A 100-Yan? Vidi sega vaka... na sekoi nekolku dena se proveruvaat IP duplikati, taka da i seachot kje dobiese status na 'a copy of'. Za onie sto sakaat da preteraat ima i podrugi resenija i zatoa nemoj da mislis deka si nedofatliv. Kako i da e, sega seachot kje go zaklucam, 100-Yan kje ostane zaklucen, a Bicho kje go otklucam so napomena deka dobiva uslovna kazna. Bidi vo idnina vnimatelen i pridrzuvaj se na redot sto vazi na ovoj forum. A dokolku uste ednas se sluci onoj moment koga kje bides 'na pauza' da registriras drug user, vecno kje ti bide zabranet pristap na forumov. Dokolku i ponatamu imas da kazes nesto vo vrska so ovaa situacija, kontaktiraj me so privatna poraka! |
| Misirkov | quote:Leleeeeee majko! Zemi go kako primer Teofilakt Ohridski, covekot sto vie tataroljucoite mnogu sakate da go citirate. Teofilakt veli deka vo 6. vek: "Bugari ziveele i vo ilirskata zemja i vo Makedonija". (spored J.Ivanov, s.121) Znaci Tefilakt veli "Bugari" -- pogrden izraz -- za ziteite na Bosna, Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Makedonija. I toa vo 6. vek koga etnickite turko-mongolski Bugari uste ne dosle na Balkanot. |
| IYI-jorovelev | quote:Turko-Altai group? E te takov dzver nema. Popitaj nekoj istorik dali po sveta ima takova poniatie (termin). Turkski i Altaiski sa poniatia ot razlichen rang. I e nedopustimo istoricharite da gi meshat. Pitaj nekoj diplomiran istorik. B.Dimitrov e avtor na tozi material, imame za nego neshto na um, ama da vidim kakvi shte gi snese. |
| n/a | [url]http://www.ilinden.mk/sliki_ilinden/miafotogInd/83.jpg[/url] [url]http://www.ilinden.mk/sliki_ilinden/miafotogInd/113.jpg[/url] Od ovde e slikata ako ne mi veruvate... |
| Misirkov | Zaprasaj se kogo drzi vo raka Makedonija?! |
| n/a | A ke mi objasnish koja nacionalnost se spomnuva vo site dokumenti (necenzurirani za prv pat)? |
| Misirkov | Mozebi samiot kje se setis ako procitas sto veli eden ucesnik vo vostanieto vo 1903 godina: "Bi se reklo deka prirodni sojuznici moraat da bidat Bugarite i Srbite; no tie vo toa vreme resavaa vazno prasanje: na kogo kakov del od Makedonija mu sleduva da vladee, vo slucaj na otcepuvanje na poslednata od Turcija.....Za Makedoncite, kako za svoi brakja, najposle prosto kako za luge sto se borat za pravo delo, ne smetaa za potrebno da progovorat goelmite Balkanski politicari.....[zosto] kon Makedonija pokazuvaa baranja vo ova ili onaa stepen i Srbite i Bugarite.....Makedoncite razbraa deka nivnata sudbina ne gi interesira Bugarite tolku sto da se frlat zaradi niv vo vojna so Turcija, pocnale zabelezitelno da se oddalecuvaat od Bugarija..." Romuald Przhevalski, "Slavjanski vek" 71 (1903), 722-723. |
| n/a | Toa ne e prashanjeto na temava. Prashanje e zoshto "Bugarskoto naselenie", "Bugarskite vostanici", "Bugarite"...i toa vo site oficijalni dokumenti od toa vreme. Najrelevantni se turskite zatoa shto tie nemale nikakvi skrieni nameri i politiki okolu Makedonija.Sakale samo da ostane pod nivna vlast. I nemaat prichina zoshto nashite dedovci(vkluchuvajki go i tvojot) da gi narekuvaat Bugari ako ne bile.Bugarija ja sakala Makedonija, nejzinata teritorija.Toa e fakt.Ama ako togash vo nea imalo Bugari i bugarsko naselenie vo shto ne uveruvaat dokumentite od toa vreme togash tie baranja bile pravedni.Taka? |
| Misirkov | Kako ne e temata, pa samiot ti prasa za nacionalnosta?! Postavenoto ne li e dokument? --------------------------------------------------------------------- ".....Najrelevantni se turskite zatoa shto tie nemale nikakvi skrieni nameri i politiki okolu Makedonija.Sakale samo da ostane pod nivna vlast. I nemaat prichina zoshto nashite dedovci(vkluchuvajki go i tvojot) da gi narekuvaat Bugari ako ne bile....." --------------------------------------------------------------------- [:D] Mojot dedo bil Makedonec isto kako i negoviot. Zatoa ti oponiram na providnite napori da nametnes tema sto ne pali. Vidi go ova dole, shodno ti odgovori kogo nosi Makedonija vo raka: http://www.soros.org.mk/archive/G04/02/images/Sg3201.gif |
| n/a | Sepak ti begsh od temata i ne odgovarash na prashnjeto- ZOSHTO BUGARI? Da se posvetime sega na toa a posle ako ne ti e jasno ke ti objasnam za sve sho te interesira. I za toj Romuald. Zhiv e chovekot? Pred nekoj den razgovarav so vnukot na Hristo Matov i toj mi kazha poinakvi raboti ama za toa sega ne. Sega ti postavuvam konkretno prashanje. Ne ja vrti temata.Znaesh deka tie dokumenti ne se falsifikat shtom se vo mak.arhiv i da se posvetime samo na niv. |
| n/a | [url]http://www.vicmart.com/ext/items/9848a756_1893maceinvitation.jpg[/url] [url]http://img50.exs.cx/img50/8523/kolishev.jpg[/url] [url]http://img43.exs.cx/img43/1773/Kolishevbylgarin.jpg[/url] [url]http://img43.exs.cx/img43/2483/apostolski.jpg[/url][? [?][?][?] |
| n/a | Alexandrov razmisluvas li ti barem nesto logicno?? Ili mozokot ti e promien kako onoj na dedo ti? Da bile makedoncite bugari, pa sega nie ke sakavme da se obedinime so bugarite i ke se deklariravme bugari. Zarem moze nekoj da sozdade nacija za 40 godini i dali e vozmozno nekoj za 40 godini da go zaboravi svoeto poteklo??? Da bese toa taka, dosega site ke bevme najgolemi turski patrioti i ke zborevme turski. Site znaeme sto stori grckata, bugarskata i srpskata propaganda vo Makedoniaj vo 19 vek. Ako sme bile bugari, zosto bila potreba BUGARSKA PROPAGANDA VO MAKEDONIJA? Ta neli ke bevme site Bugari, zosto nekoj da ne uci deka sme Bugari? Da ne odime podaleku, samo da gi vidime makedoncite od skopska Crna Gora koi se deklariraat srbi, pa onie od porechieto! Kako e mozno MAKEDONCITE KAKO NACIJA DA POSTOJAT DO 19 VEK I POTOA DA GI SNEMA. OSTAJ GI SREDNOVEKOVNITE TEKSTOVI SAMO NA ODREDENI AVTORI KOI ZITELITE NA MAKEDONIJA GI NAREKUVAAT VULGARI, NO ISTITE TIE GI NAREKUVAAT VULGARI I DENESNITE SRBI, CRNOGORCI I BOSANCI. AMA KAKO TOA SAMO VO VIZANTIJSKITE? Anna Comnena vizantijska princeza pri opsadata na Drach od normanite pishuva za garnizoni na makedonci i albanci vo Drach; a Drach so koloniziral so makedonci, samiot Car Samuil; ponatamu Ana zboruva za makedonecot Petar Tornik, a Tornik ne e grchko ime neli? tornik, vtornik.....(The Alexiad: Complete Text War with the Normans (1081-2) Anna Comnena (Komnene). The Alexiad. Edited and translated by Elizabeth A. Dawes. London: Routledge, Kegan, Paul, 1928.) KOJA E TAA MAKEDONSKA CRKVA STO SE POJAVUVA? In the Cathar Synod of 1167, it was agreed decisions applicable to 'the seven churches of Asia", among which were "ecclesia Romanae (Greeks), Dragumetae (Macedonians), Meliguae, Bulgariae and Dalmatiae". Kako najgrandioznata istorija na zapadot, Analite na Bari gi spomenuvaat makedoncite kako poseben etnikum vo 11 vek, potocno 1027 godina? I sekako, tuka podelbata ne e teritorijalna oti Vlashka onblast nemalo do 12 vek! 1027 year: Annales Barenses, MGH SS, V, 53, where they are described as forming part of Constantine VIII's expedition to Sicily: ‘ ... descendit in Italiam cum exercitu magno, i.e. Russorum, Guandalorum, Turcorum, Burgarorum, Vlachorum, Macedonum, aliarumque ut caperet Siciliam.' Georgios Monahos, Leon the Dean, Ivan the Geometrician, Ana Comnena and Georgios Kedrinos mention the Macedo-nian Slavs. Even Emperor Constantine himself writes about the Macedonian people (Makedones); Leon the Dean refers to them as ta ton Makedonon; Nikiforos Vrionos speaks of one Vasilios Kurtina as the anir Makedon; Ana Comnena says that someone called Tornik is a Makedon, etc. KURTINA NE IZGLEDA GRCHKI, NELI? SOSEMA SPROTIVNO! VO 12 VEK MAKEDONCITE SE OZNACHENI KAKO POSEBNO PLEME-Phatr#237;ai KOE UCHESTVUVALO VO VOJSKATA NA LATINSKOTO CARSTVO (Nicetas Choniates 1 (29-30); 2.(ibid., 284-5)). Pa neli vo STOLICATA NA MAKEDONIJA CHISTO SE ZBORUVASHE SLOVENSKI USHTE OD 9 VEK? KOE E OVA MAKEDONSKO PLEME? Oti Car Dushan se proglasil za makedonski car? Daj mi odgovor!It will be interesting to quote Edith Durham (“High Albania” First published by Esward Arnold in1909) on 294 page she quotes the celebrated Canon of Tsar Dushan that throws light on the means employed to crushe the conquered, when Great Servia was at its greatest”… and continues “Tsar Dushan, the Macedonian, Autocrat of Servia, Bulgaria, Hungary, Wallachia, and other countries…. Laws established by the grace of God in the year 1349 at the meeting of the Patriarchs... Zosto vo najstarata istorija za porobenite balkanski narodi pod Turcija, HISTORIA TURCICA, 1502, Felix Petanchich, objavena 1502 Car Dushan go narekuva CAR NA MAKEDONCITE I RASHKANITE: Macedonum Rasianorum Caesar? Zoshto makeodnskiot kral Volkashin e MAKEDONSKI? Vo Dubrovnichkite dokumenti toj e Rex Volccanicus, a vo MAKEDONSKITE GRBOVI OZNACHUVAAT Macedonia regni! KOJA E TAA DRZHAVA MAKEDONIJA? ZOSHTO MAKEDONCITE, BEGLACI VO 17 VEK VO AVSTRIJA I RUSIJA SE DEKLARIRAAT KAKO PRIPADNICI NA MAKEDONSKA NACIJA, A DURI VO 19 VEK MAKEDONCITE STANUVAAT BUGARI?! PA KAKO MOZHE MAKEDONCITE DA STANAT BUGARI VO 19 VEK KOGA NE BILE NI OKUPIRANI OD BUGARIJA TOGASH? http://www.macedonia-info.org/history/Makedonski_polk_vo_Ukraina.jpg AVSTRIJSKIOT IMPERATOR LEOPOLD I VO MAKEDONIJA VO 1679 NAOGA MAKEDONCI: http://www.macedonia-info.org/history/Leopold.jpg CRNOGORSKIOT VLADIKA I VLADETEL VASILIJE PETROVIC NJEGOSH VO SVOJATA ISTORIJA NA CRNA GORA GI OPISHUVA "MAKEDONIJANITE" KAKO POSEBNA NACIJA OD BUGARI, SRBI, SIPTARI ITN...ISTORIJA O CRNOJ GORI Zatim, 1727. godine #268;engi#263; Be#263;ir-pa#353;a s velikom vojskom napade Crnu Goru, ali njegova vojska bi do nogu potu#269;ena, a on se s malim brojem <vojske> sre#263;no bje#382;anjem spasao, zahvaljuju#263;i brzini svojih konja. Kasnije je poginuo od carske ruske vojske kod O#269;akova. Zatim, 1732. godine, Topal Osman-pa#353;a, koga je sultan Mahomet < Mehmed > Peti postavio za beglerbega #269;init-devera, to jest za generalnog inspektora Makedonije, Albanije i Bosne, po dolasku u Albaniju poku#353;a da oproba sre#263;u protiv naroda crnogorskih i posla prili#269;an broj Makedonjana, Albaneza i Bo#353;njaka na Pipersku provinciju, gdje ih Piperi uz pomo#263; Ku#269;a sve pobi#353;e. ............ ISTORIJA O CRNOJ GORI smjerni mitropolit crnogorski, skenderijski i primorski i trona srpskoga, egzarh VASILIJ PETROVI#262; 10. marta 1754. godine, u Moskvi MAKEDONCITE KOI BEGALE VO VOJVODINA, JASNO SE DEKLARIRALE KAKO MAKEDONCI, SAMO ZEMI GO ZA PRIMER ZEMUN, KADE MAKEDONCITE JASNO SE IZDVOJUVALE OD SRBITE, VLASITE, BUGARITE (ИАБ, ЗМ = Историјски архив Београда, Земунски магистрат (1761-1800); ИАБ, ЗМ, Протоколи I = Протоколи матичних књига рођених и крштених Цркве Св. Николаја, Земун (1761-1800)). DA GI ZEMEME SAMO ISTORIITE NA KIRIL MAKEDONSKI OD SOLUN I GEORGIJA PULESKI OD GALICHNIK KADE JASNO I NEDVOSMISLENO GO NAGLASUVAAT KONTINUITETOT NA MAKEDONSKATA NACIJA OD VREMETO NA ALEXANDAR DO 19 VEK. I KAKO STANAA MAKEDONCITE BUGARI VO 19 VEK? ILI ZAPADOT I RUSIJA TREBASHE DA GI NAPRAVI BUGARI ZA DA SOZDADAT GOLEMA GRCIJA I GOLEMA BUGARIJA, A KAKO KE SE SOZDADE GOLEMA GRCIJA I BUGARIJA NA MAKEDONSKA TERITORIJA NASELENA SO MAKEDONCI. PA VIDI GI SAMO DOKUMENTITE OD 19 VEK ZA POLA SRBIJA I CELO KOSOVO NA KOE ZAPADNITE "PATEPISCI" I SRBITE GI VIKAAT BUGARI! I SAMITE TURCI LUGETO GI DELELE NE PO ETNICKA PRIPADNOST TUKU PO CRKOVNA! VIDI GO SAMO POPISOT NA HILMI PASHA OD 1911 ZA KOSOVO (VO KOSOVO NEMA SRBI, TUKU BUGARI I GRCI) Kosova Vilayeti (The State of Kosova) in 1911 Yenipazar(Novi Pazar): Muslim-98; Bulgarian-68 Taslica(?): Muslim-39; Greek-32 Ipek(Pec): Muslim-96; Greek-28; Catholic-5 Uskup(Skopje): Muslim-215; Greek-13; Bulgarian-272; Jewish-2; Gypsy-1 Pristine(Pristina): Muslim-240; Bulgarian-128; Catholic-6 Prizrin(Prizren): Muslim-271; Greek-19; Bulgarian-64; Catholic-4 In an interview with the French writer Paillares, Hilmi Pasha had the following to say about the Slav-speakers: "My view, and the view of my government, is that these people are Greeks. We classify our subjects according to the churches and schools they fre quent. Unless violent pressure is applied to them, these people call themselves Greeks." (8). |
| n/a | Alexandrov, Tataroljubecu, zosto vo Makedonija postojat zborovite Bugarofil, Srbofil i Grkofil, a ne BUGARI, SRBI I GRCI?? I zoasto makedoncite si se deklarirale kako MAKEDONCI PA DURI I STRANSKITE SPIUNI TOA GO ZABELEZILE: British diplomatic documents affirming the macedonian nation Oct 21, 2004 at 5:31 PM posted by AlexanderIII R.A. Gallop, British diplomat in Belgrade, who visited Macedonia in April 1926: "The most striking thing to one familiar with North Serbia [Serbia proper], who has been accustomed to hear Macedonia described as Southern Serbia and its inhabitants as Serbs, was the complete difference of atmosphere which was noticeable almost as soon as we had crossed the pre-1913 frontier some miles south of Vranje. One felt as though one had entered a foreign country. Officials and officers from North Serbia seemed to feel this too, and I noticed especially in the cafes and hotels of Skopje that they formed groups by themselves and mixed little with the Macedo[nian]-Slavs. THOSE OF THE LATTER THAT I MET WERE EQUALLY INSISTENT ON CALLING THEMSELVES NEITHER SERBS NOR BULGARS, BUT MACEDONIANS...THERE SEEMED TO BE NO LOVE LOST FOR THE BULGARS IN MOST PLACES. THEIR [Bulgarian] BRUTALITY DURING THE WAR HAD LOST THEM THE AFFECTION EVEN OF THOSE WHO BEFORE THE BALKAN WAR HAD BEEN THEIR FRIENDS..." (Foreign Office document O371/11405, Kennard (Belgrade) to A. Chamberlain, 21 April 1926, Enclosure, R.A. Gallop, "Conditions in Macedonia," 19 April 1926, pg. 1). Oliver C. Harvey of the Foreign Office, who visited both Vardar and Aegean Macedonia, wrote during the fact-finding mission and left no doubt about the distinct Macedonian consciousness and identity. In connection with Vardar Macedonia he reported that: "THE SLAVOPHONE POPULATION OF SERB MACEDONIA DEFINITIVELY REGARD THEMSELVES AS DISTINCT FROM THE SERBS. IF ASKED THEIR NATIONALITY THEY SAY THEY ARE "MACEDONIANS"...NOR DO THEY IDENTIFY THEMSELVES AS BULGARS..." (Foreign Office document 371/11245, p. 2). "While he agreed with Bateman "that the Macedonian Slavs used, before the days of propaganda, to call themselves 'Christians' rather than Serbs or Bulgars," Gallop did not agree "that the Macedonian Slavs are nearer akin to the Bulgar than to the Serb." In any case, HE QUESTIONED THE IMPARTIALIY OF THE SO-CALLED "AUTHORITIES" AND EMPHASZED THE ACTUAL REALITY THAT "NOWADAYS" THE MACEDONIAN SLAVS CONSIDERED AND CALLED THEMSELVES "MAKEDONCI!" (Foreign Office document O371/11337, Enclosure, 23 April 1926). Colonel A. Corfe had written in 1923 that the Macedonians of Aegean Macedonia, and incidentally in the other two parts, were fearful of state officials and had nothing to say in their presence: "But in the evenings in their own houses or when we had given the officials the slip, we encouraged them to speak to us. Then we in-variably heard the same story as "Bad administration. They want to force us to become Greeks, in language, in religion, in sentiment, in every way. We have served in the Greek army and we have fought for them: now they insult us by calling us 'damned Bulgars"' … To my question "WHAT DO YOU WANT, AN AUTHONOMOUS MACEDONIA OR A MACEDONIA UNDER BULGARIA?" the answer was generally the same: "WE WANT GOOD ADMINISTRATION. WE ARE MACEDONIANS, NOT GREEKS OR BULGARS." (Foreign Office document O371/8566). |
| Misirkov | Dzverstva pravela i samata Vizantija t.e. nejzinata vojska, no Bugarite VO NEJZINITE OCI bile tolku varvarski narod sto etnonimot "Bugar" stanal opst izraz za varvarski, necivilizaran narod. Bulgari ili vulgari (so mala bukva) znaci "varvarin" i tuka nema dilema. Zatoa vizantiskite istoricari i hronicari go upotrebuvaat koga opisuvaat i drugi narodi vkl. Hrvati, Slovenci, duri i narodot vo Bosna. Bidejkji fakt e deka Samoilovoto Carstvo opfakjalo pogolem del od Balkanot, negoviot etnicki sostav e heterogen. Sigurno ne se site narodi vo nego etnicki Bugari (dodeka etnickite turko-mongolski Bugari jasno se identifikuvani). Vizantijcite izmisluvaat termini za celi grupi na narodi kako na pr. "sloveni" za da mozat po uspesno da se spravat so kompleksnite procesi na migracii na Balkanot, posebno zaradi mnogute vojni. Spored Vizantijcite, site "sloveni" bile bugari (varvari) stom ziveele nadvor od civilizirana Vizantija. Znaci terminot "Bugarin" Vizantijskite hronicari ne sekogas go upotrebuvale kako etnonim i mnogu povekje vo negativna smisla. |
| noname | quote:Барем от време на време дали спираш да си фантазираш. посебно си смешен за Българин - варварин. Провери кое как е на гръцки ецик и после тропай, а? |
| angomako | noname: imeto BLGAR - izvestno za prv pat ot nelatinski izvori ---------------------------------------------------------------- nekoj pisa za zlatarskata familija bulgari deka se grci od krit. a ne se bulgari...i pak se so bul,a ne vul... mislam deka postoi ednacenje po zvucnost i cesto v=b. ama vo bugarija sigurno gi smetaat za svoi neosvesteni:) |
| Divider | Trusting a bulgarotatar to say the truth is like using a sieve to hold water!! |
| Bicho | Alexandrov, kako shto gledam ti si chistokrven Makedonec! Koja ti e tebe poentata brat, mozhesh li toa da mi odgovorish? Eden pobugaren shto se motashe na postot za Samoilovoto carstvo gledam tuka na tvojov post nashol pribezhishte. Mislam ubavo e da se dava pribezhishte na nashi brakja Makedonci (dodushe troa izmelezeni so tatarska krv), ama nemoj be so sila pobugaren da se pravish. Itochnite Makedonci barem bile pobugareni so mech i ogin, a ti sakas svoevolno da se pobugarish. Nashite pobugareni brakja Makedonci se svesni za nivnata pripadnost kon Blagorodniot Makedonski soj i zatoa od petni zhili se obiduvaat da dokazhat deka sme edno, ama zaboravaat, ili od pusti sram od svojata izmelezenost ne sakaat da priznaat deka toa "Edno" e vsushnost Makedonski Narod i tie se izrodite bidejki gi pobugarila edna banda tatari! Zaradi toj kompleks pobugarenite povekje od 200 godini shirat propaganda deka Makedoncite se bugari, a zaboravaat deka e sosema obratno. No, bidejki Makedoncite sepak si gi sakaat svoite pobugareni brakja i ne sakaat da se otkazhat taka lesno od niv, iako se svesni za nivnata izmelezenost so tatarite, vo minatoto taa propaganda nekako i nashla pogodno tlo kaj Makedoncite! Denes e redot na nas chistokrvnite Makedonci koi sme sveni za gorenavedenata vistina da rabotime na nacionalno osvestuvanje na pobugarenite Makedonci i bratski i shirokogradno da im ponudime priem nazad vo Blagorodniot Makedonski Rod. Znam deka toa kje odi teshko i toa ne tolku so pobugarenite kolku so chistokrvnite Makedonci, bidejki sum svesen deka nema da bide taka lesno da se ubedat chistokrvnite brakja Makedonci da prifatat nekakov izmelezen soj! A ti so vakvo odnesuvanje voopshto ne pomagash na taa kauza tuku samo ja zgolemuvash odbivnosta kaj chistokrvnite Makedonci sprema izmelezenite, pobugarenite! Sedi mi so zdravje. |
| Misirkov | Bicho,ti izgleda ne svakjas deka tie se plateni "na norma" -- pa shodno se proseruvaat koga kje stignat. Idejata im e 1000 pati povtorena laga stanuva vistina. Znam deka si dobronameren, no zal mi e deka si go gubis vremeto. |
| Bicho | quote:Blagodaram brate za zagrizhenosta, no vremeto "potrosheno" za osvestuvanje na zabludeni Makedonci voopshto ne go smetam za zagubeno! Samo vakvi so sila (ili kojznae mozhebi si vo pravo deka se na "norma") izrodi, kakov shto e Alexandrov (BTW go sramish imeto koe go nosish) se onie koi navistina mozhat da nashtetat, ta zatoa i mu se obrativ lichno. |
| n/a | Potvrdi deka go stramam imeto Alexandrov. Ajde da vidam. Sega za vas i Todor Alexandrov da ne e Makedonec koj gi mrazel i ubival Bugarite? Znachi za 10 godini da ochekuvame i Vancho Mihajlov Blazhe Ristovski da go objavi za Makedonec koj bil prinuduvan da se kazhuva za Bugarin neshto slichno na Kr.Misirkov. "Nie se velefne Bugari" Krste Petkov Misirkov ( go pishuva pod zakana so pishtol nasochen vo negovata glava :) |
| n/a | Misirkov ja slushna himnata na tvojot pradedo? Ili pojke ti se svigja ovaa novava, bez istorija? |
| Misirkov | Bicho brate, meri mu go umot. Izglda mu ja stegale glavata so kaish, mislam znaes za toj star bugarski obicaj, pa zatoa e takov poln so zloba. Kolku i da se trudat da go omalovazat Misirkov, nikogas nema da mozat da mu go izbrisat deloto: "Идеiите за полно отцепуаiн'е на нашиiот народ од друзите балканцки народи, не сет протиоречiе на досегашното работеiн'е на нашиiот народ за слободиiа, а само продолжеiн'е на негоото досегашно работеiн'е, на почва евол'уциjна. До сега нашиjот народ се интересуал поеке само со полна политична автономиiа, а во националните наши интереси допушк'ал башибузукцки да му се набркуат разни неканени гости, како: бугари, грци и срби. По политичката борба идит значит националната. Но борбата со пропагандите во Македониiа не jет чекор назад, туку напред, зашчо и тука имаме работа со борба за слободиjа, со борба со мрачните сили, шчо не дозвол'уат на таткоината ни сама со свои очи да гледат своите интереси, ами и наврзуат дзрдзала, шчо омрачуат истината и и придаат бугарцка, србцка и грцка боiа. Време jет да отфрлиме од очите наши мрежите, шчо ни и кладоа националните и верцки пропаганди въ Македониiа." Vreme ti e Aleksandrov da otfrlis od ocite mrezite... |
| Bicho | quote:Prvo: Todor Aleksandrov e Makedonec i golem borec za nacionalno obedinuvanje na site Makedonci i chistokrvni i izmelezeni! Toa nashata istorija doprva kje go potvrdi, samo treba da pomine malku vreme da se oslobodi od stegite na srbo-komunjarskata propaganda. Vtoro: Kako mozhesh da mrazish i ubivash neshto shto ne postoi? Da brate so sila pobugaren shto se pravish, jas (i ne samo jas) vekje podolgo vreme tvrdam deka nema bugari, takov soj ne postoi. Ima samo pobugareni Makedonci! Koi se tie bugari objasni mi ti mene! Nekakov tatarski soj? Kade ima tatari na balkanov? Tochno doshla edna banda tatari pred 1400 godini i gi izmelezila nashite istochni brakja Makedonci i toa e se! Treto: "Nie se velefne bugari", mislam deka vekje ti pishav po ova prashanje. Imeno zoshto vo minatoto chistokrvnite Makedonci prifatile da bidat identifikuvani so naturenoto ime "b'lgari" vrz nivnite izmelezeni brakja vo Istochna Makedonija (aka B'lgarija) Ushte neshto treba da pojasnam? |
| IYI-jorovelev | quote:Az ne moga da stana takov kakovto sum. Pravoto na samoopredelenie go ima vseki. A Vie priznavate li go? quote:A ti imal li si namerenie da me obiduvas? Az misleh deka si se obarkal? Na tova kak si me narekol, shte otgovora "Duma dupka ne previ, samo veter." Dali sam se uplashil? Bulgarin sam, ne mi gi prikazvai tezi smeshki. Nito si mi na godinite, nito na znaniata,nito na umeniata, nito na istoriata, za da me pritesniavash ili plashish. Godinite ni sa razlichni, znaniata ni sa razlichni, umeniata ni sa razlichni istoriata ni e razlichna. Misleh che moje da se obogatim vzaimno, namesto da se hapeme kako pseta. Veche ne jiveem v temnite vekove. So zdrave. |
| Bicho | quote:Jorovelcho be pa kaj si ti majka mu stara, jas si pomisliv da ne te baniraa loshite chichkovci administratori [:D] A taka, povtori si deka si Bugarin. Ti preporachuvam sekoe utro po stanuvanje da si kazhesh "Az sam Balgarche" i pred legnuvanje, pak istoto "Az sam Balgarche"! A vo son sega sho kje te machi prashanjeto: "more majkata, navistina kje da sme Makedonci" e tuka nemozham da ti pomognam Jorovelcho. Tuku sho godini mi spomnuvash, bre? Pa i jas ne sum nekoe neuko detule, ako vekje insistirash! Sega sho nastapuvam so "streetwise style" toa e druga rabota! U takvo maalo rastev, morashe zhestok da bidesh, ako nejkjesh da naebesh! Tuku batali toa daj turi da se napieme po edno Trakijsko vino od chashive na Samuila, cheiz ni gi ostavil! [url="http://www.nepokor.org/Nepokor/Arhiv/casisamoil.html"]Nepokor[/url] [img]http://img195.exs.cx/img195/6725/casa1a7gi.jpg[/img] |
| IYI-jorovelev | Братя Македонци, некой направи ли си труда да прочете двете книги за които споменах? И двете са интересни, но на французина е много тежка. Все пак описва как са Ви мачкали "братята срби" |
| Misirkov | KLIKNI NA ENCODING POTOA NA GREEK (WINDOWS) ZA PRAVILEN PRENOS NA IZRAZITE! Zhoro prijatele, se e toa ubavo sto postiras, no kazi cesno dali ja razbiras razlikata medju Вплгбс i Впнлгбс??? Toa se dva sosema dva razlicni zborivi, dva koncepta koi uporno gi meshate kako da ste nezdravi i pravite cirkus od sebe si! Вплгбс e nomen nationis, na latinski napisano kako Bolgar, a na "slovenski" Bolgar ili Bugar. Toj bugarski narod, bez razlika od kaj i da doadjal (Avganistan, Mongolija itn.), nikogas ne gi pominal Rodopite i Despotovata Gora, koi sosema prirodno go odvojuvaat od makedonskiot narod na zapad od tie planini. Впнлгбп e classificatio populi (i plebis), na latinski napisano kako Vulgar, i oznacuva "prostaci", "niska klasa" vo edna zemja ili oblast. Ova e tret tudj zbor vo "slovenskata" etnologija koja mu se dala kako ime na eden narod slicno na "Servus" za Srbin ili Sclavus za "Sloven". Dali se razbirame? |
| IYI-jorovelev | Misirkov, a neshto za knigite? "Войната се връща" от Анри Пози http://www.kroraina.com/knigi/hp/dolina.html Или пък това от англичанки http://www.kroraina.com/knigi/gm_ai/index.html Nekoi pro4ete li gi? Ot "Войната се връща" shte razberete kakvo sa pravile "bratiata" srbi so vaze i naze. Prosteno da im e , ama da ne zabraviame. |
| mnik | najnovata kniga od germaneco Lottar-Steppan, Makedonski Jazol e nesto so sekoj makedonec treba da go ima doma i kako bilijata, do nego i ovaa kniga, pa po glavite na bugarite, na srbite i na grcite. toa e kapitalno delo od nolgu golemo znacenje,i samo treba da se cita i da se raduvame nie makedoncite. u narednite nekolku dena ke gledam da od germanski na makedonski prevedam nekoj delovi i ke gi pratam na gospodin stevov i ako misle deka e ok ke gi izdade na stranata United Macedonians taka da ke moze da bide dostapno za celata javnost. |
| make | Ha, ha, ha... Nekakav nemec napisal kniga po zaraka na makedonskata drzava. Kniga koja nema nisto obstoso VISTINATA. A za imeto na makedonia deka idvalo od Make - majka i donos - dom. Nekakav makedonist nekade go bese napisuval toa. Saka da mu kaza kakvo e etimologiceskoto znacanje na ovi slova. Da, taka e! MAke znaci majka a don - dom, za to sto site deka ste vo dnesnite granici namakedonia ste kako vo Majchin dom - siraci, sirotini. Nemate majka za to sto ste se odrekli otd majka Bugarija. |
| Andronick | Imam edin vapros kam vas?Za kakvo i trebva na Bulgaria da voiuva srestu turskata imperia prez 1912-1913 ako tea zami sto vie kazvate deka nemat obsto so Bulgaria?Nema logika drazava ot 3 miliona narod da se izpravi srestu 20 miliona.I koi vi dava na vas svobodata.Ako ne bea Bulgarskite voiski vie oste ke dumahte na turski.Sakam da vi kaza deka sled oste 15 godini vie ke ste albanci a na nas veke vo Evro sajuzut nema da ni puka za vas. I oste edin vapros zasto 50 000 makedonci cekat za Bulgarski pasport? |
| Andronick | An advice>When you are searching information in Bulgarian websites check if it is not wrote by Bojidar Dimitrov.He is a propagandator.He claims that Bulgarian are from Asia.But it is obviously that about 200 000 prabulgars are melted in slavs sea.In 650 A.C. on Balkan penisua there were about 1 500 000 slavs.So the result is prabulgars statesmans and slavs populations.I want to say you that every 10 years Byzantine Empire made wars against slavs.And when praBulgarians came they defend the slavs from Byzantine "nakazatelni pohodi". |
| mnik | So bugari nema razbiranje, zoshto da se karame i simnuvame na nivno nivo. sakaat da se kazat deka na balkanot bile odsekogash, za da ne bidat od isti rod so turcite i hunite. :) Osnovachot na Bugarskoto kralstvo Han Asparuh(na Tatarski Kan) ne e niven sakat da kazat!!! Treba prvin da se reorganiziraat vo nivnite izjavi i nivnite knigi, pa da zboruvaat so nas ponatamu. I oni kako i site drugi nashi sosedi, probuvaat da ja ponishtat makedonskata nacija, za da mozat da si go opravdat kolonialniot posed napraven 1913, oti inache ke treba kako i anglija i site drugi da gi vratat na nivnite matichni nacii. I ako Makedonija i Makedoncite nekogash navodno bile Balgami(vo nikoj sluchaj tocho) zoshto ne ja vratile Golemite sili na matichnata drzava nivniot narod i se drugo. I kako vie Balgami moji sakate da kazete deka vie samo 10% od Makedonska teritorija najkratko dojdovte vo celata rabota vo vrska so Podelbata na Makedonija. Zoshto ne se borevte za Makedonija i za Navodnite Balgavmi vo neja, da gi oslobodite? I zoshto koga dojdovte vo Makedonija zaedno so Germancite, gi tepafte makedoncite so Kundak vo Glava koga koga izjavuvaa deka se Makedonci? Baba mi seushte e ziva, Istoto go pravele i Srbite kako I Balgamite, ja tepale ako rechela Makedonka, i ja terale da vika deka ili Srbi(koga srbite bile tam) i Balgamka(koga Balgamite bile tam) i sepak seushte taa se vika i ostanala Makedonka? Ako si go porechesh Nacionalitetot, isto kako samoubijstvo. Zatoa Makedonija na Makedoncite!!!! i ebete si majkata so vashte Propagandi i lagi Isto kako i Srbite i kako i Grcite. I za nasheto poteklo ne morame da vi dokazuvame na site vas shto sakate da go ponishtite, se prazna slama e toa shto sakate da go napravite, oshte ednash(Makedonci bile Srbi, Balgami, Grci), i ako oshte ednash vo zivot sretna Balgam na ulica vo Kцln i saka da mi propoveda neshto, Ke mu zabijam edna vo faca. Makedonci se Makedonci i nikogash ne Bile i nema da bidat Bugari, pa da umrete ako sakate od maka. I oshte neshto, Familijata na mojata zena, ima vodeno kniga za nejnite predci veke 300 godini, koja seushte e vo posed na nejniot chicho vo Berovo, i za vash zal, ne pishuva nikade deka bilo koj bil Bugarin. Za zal jas nemam napraveno kopii od taa kniga, no sledniot pat koga ke idam vo toj kraj, ke napravam za da vi pokazam. ali i toa nema da bide dovolno za vas, od ednostavni prichini, ne vi odgovara toa shto ke go videte. Pa bidete vredni vo falsifikuvanjeto ili vo trazenjeto na nekoj izrodi makedonski koji nekogash kako i deneska(zaradi iden evropski pasosh, i drugi koristi) go prodale nivniot indetitet. A na onoj gore koj pishal deka nekoj "Germanec napishal Kniga za Makedonija shto ne e nistho vistina" batka toa se akti od Kralstvoto Germanija koji se tamo citirani vo vrska so stvaranjeto na balkanskiot sojuz(zemi i prochitaj ako imash muda), i od koga vie toa so shvabite ne se slagate, pa vie bevte gaz i gaki so niv koga vi odgovarashe, kako i so rusite, a sega evropa e na red da i go izlizete gazot!! HAHAHAHA Nacisti do srz, toa ste vie, a nacist e samo onoj koj saka so sila da napravi neshto od nishto, kako i Hitler so Arievskata Rasa.!! cao |
| mnik | I poftorno, begajte od Makedonija i od ovoj Forum, Balgami!! stay out of Macedonia and out of this Forum!!! Slime!! lasst die Mazedonien fьr die Mazedonier, und ab sofort keine weitere Nutzung dises Forums fьr Euch, Schleimer!!!! |
| Andronick | IYI-jorovelev tia dokazatelstva i az gi znam.Prez 1202 godina pri posestenieto na Kaloqn vav Francia site pridvorni bili ocarovani ot krasotata mu i ot tam dumata za krasiv maj bila "Bon Bulgar" |
| dejan | 'When you are searching information in Bulgarian websites check if it is not wrote by Bojidar Dimitrov.' <----don't worry, i'll be looking out for that, i'd hate to read some information about Bulgaria, and then to find out that the person who wrote it just used his biased views [;)] |
| IYI-jorovelev | quote:Da, te u Francia (Galite), ni poznavat ot 225 g. predi Hrista. A imeto na Kalojan e Joan (Ivan) Kala e krasiv - Kala Joan. Toj e rekol i drugo na latincite. "Nie bulgarite sme chuvali za razrushavaneto stenite na Troia, poveke ot site drugi." I do sega istoricite se chudat shto taka. |
| mnik | na IYI-jorolvelev Abe budalo edna Balgamska,Istoricharite se chudat samo kako ste uspejale toa da go falsifikuvate, a ne kako e to mozno da bide. Kaj go ima toa, Balgami i 225 g Pred Hrista, pogledni ubavo sochuvanite karti, pa ako sakash ke ti pratam i nekojA, nikade ne pishe Balgamija, tuku MAKEDONIA, TRAKIA, ILLIRIA,ATTIKA; DURI NI HELLAS NEMA, ALL ARTIFICIAL, TAKA DA NE SE AKAJ U DZID KAKO NEKOJ MAJMUN BEZ GLAVA, OTVORI OCHITE, I ODI U AZIJA DA SI TRAZESH TVOJTE KORENI, ZAEDNO SO HAN ASPARUH, KOJ TOLKU SAKATE DA GO PRITAITE; HAHAHAHAHAHA, I SAMO TRAZETE NESHTO DA FALSIFIKUVATE, I DA OBRNETE U VASHA KORIS, AJ SOBIRAJ SI PARTALITE I NE DOVAGJAJ VEKE U OVAJ FORUM. NEMATE POIMA SHO E KAKO; KAKO KATOLICITE PRAVETE BOZIK, KOLETE KAKO MUSLIMATNITE ZRTVENI SVINJI I OFCI, PRAVETE VELIKDEN KAKO PRAVOSLAVNITE, SI GO VIKATE NARODOT HORDA, A NE NI ZNAETE SHTO STE I KAKO; I NA KRAJO KE DOJDETE PA DURI I 225 GODINI PRED HRISTA HAHAHAHAHAHA OVOA E NAJDOBRIO VIC DO SEGA SHO SUM GO SLUSHNAL. |
| IYI-jorovelev | quote:1. Tova ne go tvardi nikoj bulgarin a nemski profesor dokazal obshtia proizhod na bavarci i bulgari. Iskash li da ti go pratq na nemski ili na bulgarski? I az samia go nau4ih predi dva tri dena. A tova "Balgami" go 4uvam za sefte. tova porednata izmislica li e ? Ili imate i za tova izvor? |
| mnik | Balgami e moje, zatoa shto vie ste toa za mene! toa e se, ako imash nekoj dokument, prati na Germanski, mozam da razberam! Balgamski mi e malku teshko, treba prvin da uklucham enigma mashinata, za da mozam da prevedam! hahaha, a ako si tolku deka sakash da chitash na Germanski, odi i kupi ja knigata Makedonskiot Jazol, na germanski, a ja ima i na Makedonski prevedemo. Ama poarno e na Germanski za da razberesh se kako sho treba, a ne da svanesh neshto pogreshno preveduvajki od Makedonski na Balgamski. cao |
| dejan | RAAAA |
| mnik | IYI-jorovelev Pitanje, bil li Asparuh vash ili samo nekoj Allien na Bugarsko tlo???? Tvoji zemjaci vikat deka e vash, se kolnat duri vo toa, a drugi pak se sramuvaat oti ne im pasuva!!! Ama kako shto ste napadni vo vasheto mobetenje vo vrska so vashite golemo bugarski raboti, mnogu mi se smachivte, ono mora da prizaeme deka ima i megju vas Lugje, ama retko, ali toa moje mislenje go dolzite samo na edna Bugarka koja e prijatelka na zena mi, a zena mi e neli Makedonka!!! Inache sho ke kazesh za vasheto Hora, i nasheto Horda? kaj nas horda e Grupa na Konjanici koji okupiraat zemja!! zoshto bash vie toj zbor(nemoj da vikash deka ne e istiot, site narodi kratat bukvi vo zborovi za da im bide pobrzo izgovaranjeto) klaivte za Bezeichnung fьr eures Volk??? Bash sakam nekoj toa da mi go objasni, mi se chinit deka ti si malku po civiliziran, pa mozebi i mozeme da pravime na normalno covechko nivo, a ne na Bugarsko(moje iskustvo)!! aj ako imash vreme kazi mi shto mislish za ova, pa jas ke ti kazam jas shto mislam za toa!!! cao |
| angomako | breeee,shopskiK,mazi goljami stanavte...do vcera gzot im go lizevte na rusite, a zenite ic ne gi ni poglednuvavte..pa zatoa moraa za nekolku cerveni kutrite...:) |
| lazo77 | Horda e duma kojato ste vazprieli od serbite, koito sa ja prieli od madzarite. ORDA e duma ot mongolski proizhod - taka se e narichala vojskata na Chingis han. Ova cel sveto go znae. V buraskiot e dosla od trucite, a po-kasno od chehite, koito sa ja vzeli od magarite - neli sa bili vo edna drzhava Avstro_ungaria. Evo ti magarsko-english dictionary. horda horde hordбgy handbarrow hordбgy litter hordбgy stretcher hordбgyvivх stretcher-bearer hordalйk alluvion hordalйk burden hordalйk drift hordalйk offal hordalйk river deposits hordalйk silt hordalйk wash hordalйkfцld alluvium, alluvia hordalйkkъp alluvial fan hordalйklerakуdбs sedimentation hordalйkpad bar hordalйkterьlet warp hordбr carrier hordбr porter hordбr redcap hordбs carrying hordбs wearing |
| angomako | mnogu ste eftini da znaete,samo...i koga pomagate,toa e tolku mrsno,sto mu presednuva na covek. sega e makedonija nakolena,od predavnici i takvite kako vas ama nisto ne napravija,samo odmognaa. kolku bi bil srekjen koga takvite "makedonci" ko ovoj glupiov lazo bi mozele ednas da go vidat toa,namesto da serat za toa kako ni se brakja,i da ni plukaat po najmiloto.kakvi degeni,eeeeejjjj! za kratko vreme,na makedonija kje i bide ukinat vizniot rezim,i kje vidite togas kolku makedonci kje apliciraat za vasite mocani pasosi,pa kje praime muabet pak. |
| dejan | ay za malce ke povrativ, stvarno. |
| IYI-jorovelev | quote:mnik, eto tuk [url]http://manfred-roeder.narod.ru/Frizler.htm[/url] sled bulgarskia prevod e i materiala na Germanski. A za tova : quote:, ne se izlagaj. Sled kato nie Vi razbirame e normalno i Vie da ni razbirate. Ili iskash da dokazhesh, che nie sme prirodno nadareni i razbirame Makedonski bez da sme go uchili? Ne vervam na tova. Az razbiram Makedonski po-dobre ot Ruski, s tazi razlika, che sum uchil Ruski. Mnogo ot tvoite sunarodnici ni razbirat, i vodija s teh normalen dialog. Napravi mi vpechatlenie edno izkazvane na prof. Oto Kronshtajner (tozi deto predlozhi da si smenim Kirilicata s Latinica). Toj tvrdi deka prvite gramatiki za Makedonski jezik sa pisani na drug (chuzhd?) jezik(amerikanski, germanski i srbski). A dokumentite za ilindenskoto vostanie i VMRO, pisani ot osnovatelite sa pisani na bulgarski i spored togavashnata pravopisna norma. Da si priznam, ne sum gi chel zashtoto ne sum se zadalbochil v temata, poradi shtoto ne predpolagah goliminata na problemot Bulgari-Makedoni. Misleh deka vse e jasno, no uvi. Dojdeh na vashiot forum za da zashtitja dostojnstvoto na nashite pradedi, puk bile te i mongoloidi, a ne da Vi obiduvam ili da ne zachitam Vasheto pravo na izbor i samoopredelenie. Tova pravo e Vashe, kakto i na horata po celiot svet. Mongoloid, ne e obidno nazvanie. To mozhe da bide pogreshno ili neosnovopolagashto za edna teoria, kojato vse po-chesto se propukva. Eto kakvo citira v podkrepa na tazi teorija edin Makedonec v forumot na www.all.bg [url]http://forum.all.bg/showflat.php/Cat/0/Number/729493/page//fpart/4/vc/1[/url] quote:Eto ot deka e obshtia rod Dulo, kojto se sreshta pri Huni i Bulgari. Eto zashto Kalojan e kazal che "nie Bulgarite sme chuvali za padaneto stenite na Troja poveche ot vsichki drugi." Stava jasno zashto kazvat v nekoi izvori za Ahil ot Tesalija, che e "vodach na mirmidoncite sega izvestni kato Bulgari." Poradi svojata zhestokost i vojnstvenost Ahil e izgonen ot grad Mirmikion v zemjata na skitite (severno ot Cherno more?) i se zaselil v Tesalia. Eto zashto mislim deka Romeite, iskajki zalozhnici ot Avarskia haganat, sa iskali ne nekoi ot Avarite a ot "skitskite parvenci". A po-tova vreme kazvat che v osnovite na Avarskia haganat sa bile Avari i Bulgari. Nali ot tam se izmaknuva Kuber, bratot na Asparuh, chijto narod e narechen v edin kamenen nadpis nameren u nas "chicovcite ot dolnata zemja (Ohridska?)". Ne vizhdam zashto nekoi bulgari se obiduvat ot tezi Vashi mnenia za mongoloidnia gen? I zashto nekoi Makedonci mislat deka tova e obidno za naze. Nie ne sme samo mongoli, samo turki, samo slavjani, samo traki samo .... Verno e che ne sme ednorodni, a sme obedinenie ot razlichni narodnosti i etnosi. No nie pomnim deviza na drevnite ni dedi, chieto ime Bulgari nosim: "Soedinenieto pravi silata". Po vremeto kogato Evropa varvi kam obedinenie e stranna tendenciata da se razcepvat (kade s osnovanie kade bez) obshtnostite izgradili se estestveno prez vekovete na savmestno sazhitelstvo. Pomnja dumite na edin dedo, ot bulgarskite muslimani narichani sega "bulgarski turci": "Kak si mislat politicite da ni skarat so soseda mi baj Ivan? Kogato imame nuzhda ot pomosht kam koj se obrashtame? Kam soseda si. Za sol, zahar v nuzhda, za vsichko soseda e naj-dobria priatel. Kogato hristianite imaha trudnosti s popravkata na svoja hram, nie muslimanite im pomognahme, koj s kakvoto mozhe. Te tozhe pomognaha za nashija hram, koj s kakvoto mozhe. Kogato hristianite praznuvat, praznuvame i nie, kogato nie praznuvame i te praznuvat s nas. Etnicheski model v Bulgaria? Da dojdat politicite i da vidat, kak nie "prostite" hora ot naroda zhiveem zaedno. Da vidat kak ni sme postignali etnicheskia mir, s kojto te se kichat. Da vidat kak dobruvame i si pomaga za obshtoto blago." A ne mozhem li i nie s Vas kato sosedi da go postignem? Ne me zasjaga ako nekoj celi da ni obidi, tova samo pokazva nivoto mu na kultura. No me obiduva, kogato nekoj Bulgarin se stremi da obidi i zlepostavi drugite. E, te tova ne e po bulgarski, i takvizi hora samo nosat imeto "bulgarin" a za mene sa bezrodbenici. Az beh respektiran ot edna sluchka s bulgarski poslanici vo Vizantia na vremeto. Kogato te nauchili, deka imperatorot na Vizantia izgonil zhena si, bez taa da e vinovna, te otkazali da spodelat gostopriemstvoto mu s dumite: "Spored nashite derevni tradicii, ne e prieto da spodelim s tebe tvojata trapeza." I se pribrali obratno vo Bulgaria. E te tova e primer za visok moral, etika i dostojnstvo. Trudno li e v segashni vremena da sme takvize? Da, ako sme podlogi na chuzhdi interesi ili sme egoisti. Za nas ostanalite, tova e kato da se usmihnesh na nevinno dete. So zdrave i pochit! Georgi Velev (IYI-jorovelev) |
| IYI-jorovelev | quote:skopskiK, i sled vsichko tova ti se zovesh "Bulgarin"??? muka, mukaaa (мъка, мъкааа) Kakvoto poseesh, tova i shte pozhanesh. Ako poseesh zloba i omraza tova i ochakvaj. Nema da pomognesh na nikoj, dori i na sebe si. Pogledni kakvo izliza ot tebe, ot dushata ti. Shtom izliza ot tebe tova e i vatre v tebe. Ako shtesh se izhivevaj kato MACHO, tova si e tvoj problem. Kazano e: "Po-vazhno e ne kakvo vliza, a kakvo izliza ot ustata Vi." Mozhe da izleze samo tova, koeto e veche vatre.Ne li? Ha poznaj, ot deka e citatot? I "osvesti se", molim te. Ali hodi se skrij nekade na temno, che kato si na svetlo se vidi kolko struvash. Ako pretendirash za znanie po temata, shte ti kazha samo:"Znanieto e kolichestvo informacia a mudrosta e razbiraneto i umenieto da se polzuva nauchenoto. Bez etika i moral nema mudrost i znanieto shte te pogubi" Primeri? Vsichki oruzhia. Pa vzemi i nozhot, s nego mozhe da si narezhesh hleb, da si namazhesh filia s maslo, no mozhe i da ubivash. Vzemi i naj-prostata sopa, drvena tojaga. Moje da podpresh strehata na doma si, ili da spasish udavnik, ili da napravish prekrasna drvo-rezba(s nozhot), no mozhesh i da prebiesh nekoj. Vsichko zavisi ot tova deka go nosish v sebe si, v dushata. Ochisti se i osvesti se brato. Molim te. S uvazhenie ot edin skromen bulgarin. |
| skopskiK | quote:Ma mnogo ste NEZHNI, be mnogo ste ZHENSKI vie vo makedonia. PA sakate i tankovete i pomoshtta da vi ja dadem, pa ako mozhe i na podnos i da ne razberete deka e POMOSHT, ako mozhe da si mislete deka NE E POMOSHT a mi e vasho [postizhenie. Bre, mama mu stara, kakvi GEJOVE ste se izvadili vo makedonia, samo. Sigurno mnogo sa vi ebali i vi ebat abancite,a?!... |
| IYI-jorovelev | quote:OK Raduvam se za Vasheto zhelanie za civilizovan dialog. Za Asparuh, mislam deka si e nash. V proslovutija "Imennik na bulgarskite vladeteli" imeto mu e izpisano taka "ISPERERIH". Izvestna e tradiciata v drevnosta v imenata i titlite na vladetelite da se vlaga opredelen smisol, a tozhe i tova che chesto mezhdu dumite ne se ostavja mesto i e trudno za chovek neznaesht ezika da opredeli nachaloto i kraja na dumata. Zatova ima mnogo i naj-razni tolkuvanija. Za Asparuh chetoh mnenie, deka rozhdenoto mu ime e Alceko. Neznam dali e verno, no to e mozhno. Zashto mislam taka? V grobot na Asparuh e najdena statuetka na srebaren sokol s 12 simetrichno razpolozheni (v dve kolonki) "topchici" na garba s krastovidni otpechatoci. V krakata na sokola e opletena zmija kojato gleda kam glavata mu.Zmijata i sokola ne izlachvat agresivnost i ne sa v bojna pozicia. Tazi kompozicia e poznata kato simvol na edni ot naj-visoko izdignalite se zhreci na Tangra, Kolobrite ot stepenta "sokol"(bel sokol). Tozi simvol se predava lichno ot uchitel na uchenik. Ima podatki che "isper" ili "ispor" znachi tochno "sokol". Ako tova e taka, ostava nadstavkata "rih", kojato e blizka ako ne identichna s poznata tiltla na vladeteli v Evropa pri traki, bavarci, germani (alemani) kato "reks" (rex). Ot tova e mozhno da se zakluchi, deka smisolot na ISPERERIH e "carstvenija bel sokol". Podobna tradicia se nabliudava i pri drugi bulgarski vladeteli. Naprimer, proslovutija Ivailo (s lichno ime Ivail), za kojto se znae deka e bil vegetarianec i naj-verojatno posledovatel na bogomilite, ako ne i samija da e bil takov(t.e. ne e hapnuval meso), kato savladetel dokato vladetelja e bil na sever na vojna, e narechen "bardokva" ili tochno izpisanoto "bardokuvas"(bardokvata). Nezapoznatite s tradiciite v Bulgaria go prevezhdat kato "svinarja", no propuskat che edin vegetarianec ne mozhe da bide svinar. Tova nazvanie se tolkuva ot nekoi izsledovateli kato "bar"(koeto ne pomnja kakvo znachi), "doks" koeto spored togavashnija ni kalendar e godinata na svinjata v kojato toj e izpalnjaval vladetelskite funkcii, a "uvas"="ubash"(ubav) koeto e krasiv. Podobno se tolkuva i titlata "kanasuvigi". "kanas"=vladetel, "uvi"="uve"(eve?)-edno ot nazvanijata na Bog, i "gi"=postaven. T.e. "kanasuvigi"="ot Boga postaven vladetel" koeto savpada s po-kasnoto nazvanie i smisol na titlata. Ima i mnogo drugi, no ne tova e temata po kojato imash pitane. quote:Da, pri naze se vika kakto "choveci "taka i "hora". "Chovek", "choveci" i "choveshki"(chuvashki?[;)]) e po slavjanski, a "hora" e po bulgarski i se polzva samo za mnozestvo. Spored pravilata v bulgarskia ezik shtom "hora" e za mnozestveno chilo to za edinstveno bi trebvalo da e "hor", koeto ne se polzuva. Zashto li? Neznam, no me navezda kam edna analogija s imeto na egipetskija Bog "Hor". Ne sum prouchval tazi analogija i neznam dali ima neshto racionalno v neja ili e prosto savpadenie. Pri nas kazvame "horo" i "hora" za narodnite tanci. Za teh e harakterno tova, che horata(chovecite) sa hvanati za race i se dvizat v opredelen red. Vie kazvate "kaj nas horda e Grupa na Konjanici koji okupiraat zemja!!" tova e taka. "horda e Grupa na Konjanici", tova e vojskova bojna edinica, kojato bez red e prosto edna banditstvashta pasmina obrechena na razpad. Vo vseka bojna edinica trebe da ima red. Pri Vas kazvate "horda", drugi kazvat "orda", mozno e da ima obshto s "hora" t.e. mnozestvo podchinjavashto se na opredel red, koeto e harakterno kakto za bojnata edinica taka i za tezi deto igrajat horo. Az priemam tova znachenie i shte otbeleza che na anglijski "ordus" toze znachi "red"(spravka deviza napisan misla na "Belia Dom", kojto preveden oznachava "Red i spravedlivost"). Seshtam se za oste edno interesno neshto. Pri bulgarite, dokato sa bile vo Azia, sa polzvani osobeni nazvania za razlichnite ohranitelni otdelenia(ordi?). "Angli" sa narichani ohranitelite po voda, a "saksi" ili "sakchi" sa bile ohranata po susha(zemja). Tova korespondira s nekoj tvardenia deka nashi pradedi sa stignali do Albiona, izvesten sega kato "britanski ostrovi" i drugi govoreshti za rodstvo s bavarcite t.e. "sakchi" i "saksi" e blizko do "saksonci". Kato napisah "britanski" mi mina neshto stranno prez umot. Anglichanite kazvat "Great Britain". Kato znam, che nadstavkata "in" ima smisol na prinadleznost kam narod(bulgarIN, surbIN, rusIN, turchIN, francuzIN, anglichanIN a zasto ne i makedonIN). Izliza che "Britain"="britanec", dali ima neshto v tova che "briti" e blizko do "brigi", kato znaem che "keltite"("keltoi"=chuzdenec na trakijski) sa imali "Keltskata drzava vo Trakia" (maj prez 328godina predi Hrista). Neznam do koga "brigi-te" sa bile tuk na balkanite i dali sa bile sosedi s "kelti-te", dali sa patuvale zaedno, pootdelno ili e porednoto sluchajno savpadenie. Moze da se okaze deka tova sa samo moi naludnichavi misli prodiktuvani ot neznanie. Samo arheologicheski i drugi istoricheski izvori mogat da potvrdat dali ima neshto verno v poslednoto mi hrumvane. Za sega tova mi idva na um, ako imash drugo pitane ili razlichno ot moeto mnenie, ke bidem radosten da go nauchim. So pochit! Georgi Velev |
| mnik | quote:English dictionary doesnt interests me, I know exactly what horda means, and not the English man, and Horda,Hora is exactly, conquerors that come on Horses!!!! cao |
| mnik | and still it appears that IYI or what so ever uses an English dictionary writen from Bulgarians or so. since he sais that Austr-Ungars were long time together, I looked for the word Horde in the German dictionary, and there stands the transltation, the only one "Masse" in English Mess, so it comes ones again on the same, Mess of Tatar come in todays Bulgaria and concored the land!!!![8D] Bunch of Govedas are those Bulgarians, nothing else!!!! came from Asia and want to sell History!!![}:)] |
| mnik | And let us say Hipoteticaly, only to Imagine this for a second, which is imposible to any Macedonians: Let us say that we are fucking Bulgarians. what next, I ask the shit headed Bulgs? do we have to wellcome you as brothers, and tell you, o gee, is good that you came and save us from our misery, or we come together with your fucking Bulgaria, no matter what happend it happend and its over!! what the fucking Bulgarians have for an Goal??? do we have to lick your ass or what!!! Im proud Macedonian, thats what Im and the bigest insult for my existence is to say that Im an freakin' Bulg..... the Macedonian blood in my vein cries out loud against any other name except Macedonia. I can be any where in the world, but Im what Im, cannot deny my self. at the end it doesent matter what the current History says, History is always made from those who won, overwritten, in any manner, and its above to be overwritten again, because some scientists find more than the history of the filty Imperialists of the 18-19 century. And Bulgs fake History on the patern of Hitler, Greeks,Turks destroy everything what it doesnt comes in your account, and let us find something which is ok for us!!!! and still stands, it doesnt matter what your Bulgarian fake Document says, we will never be that what you want to make of us. |
| mnik | IYI please write in English, many times I have difficultis to undarstand you!!! it makes me thinking too much what you realy want to say, its sometimes hard. so be neutral in the language, I dont want to learn one more language, especialy not yours. I had to learn Serb, so dont want to learn Bulg. oder du willst, dass wir auf deutsch reden, kein problem. du bist hier in Macedonian Forum und entweder du sprichts Macedonisch oder Englisch oder Deutsch mit mir oder gar nichts. and Hor!!! if Hor has to do something with horus, I wonder what? and Hor is exactly what the Horde in English and Deutsch means, Mass as you self say, so still an bunch of invaders, Bulgarian word, Hun word, so Tatar word!!! and no slav word as you self says. oder seid ihr auch Beyer,weil Bulgar und Beyer stehen sich ganz nah, haben die selbe Buchstabe davorne!!!! kann sein, aber ihr seid auf keinen Fall, dass was wir sind!!! ich wьnsche noch einen angenehmen Tag!!! |
| IYI-jorovelev | quote:mnik, please write in Macedonian language. Da te razberat i Makedoncite. Pogledaj samo kakvi dumi dumash. Misleh deka si vozpitan tolkos kolkoto i si uchen, a sega neznam koe kakvo e. Nikoj ne te prinudil da uchish "Bulg". Ne Vi razbiram. Edni ot Mekedoncite kazvat deka sme Vi kradnali ezikot pa ne ni razbirate? A nekoi Bulgari dumat deka Vie ste si smenile ezikot. A treti deka ja som pobugaren makedonec. Drugi che sme tatari ili turki i mi davat dokazi deka 3000 godin pred Hrista vo Krit govoreli na turkski analog s etruski i shumerski. Da vzemete da se soberete i razberete kakvi sme ta da se svarshi tazi pomiq deto sami neznaete na kogo da veruvate. Kato vi chitam postovite tuka :[url]http://forums.vmacedonia.com/topic.asp?TOPIC_ID=9470[/url] vidi se skoro ke ja razberete vistinata. Ama dobre gi poglednete. Samo ako znaehte kakvo pravite. A "horda" e prava linia kojato svarzva dve tochki ot kraga(okraznosta). Cheti matematika! Ako imash neshto da spodelish davaj na makedonski, da te razberat i tvoite bratja. So zdrave! --- P.S. Ke molam admina da ne brishe "mnik" za grubite odnosi. Ke mu mine. Nali civilizovano shtehme da si govorim? Naranih li nekoj? |
| mnik | quote:Ako zborish na makedonski ke zboruvam i jas, no ti mi prakjash nekoj sajtovi i pishuvash na balgamski,a ne se sekiraj ti za mojte brakja, oni se pametni i razbiraat site angliski, Balgamski e problemot. I toa deka ste go ukrale Jazikot e tochno, no problemot e shto ste go izopachile i modificirale kako na vas vi prdne, i ste ostavile eden kup Tatarski zborovi vo nego shto chovek ne moze veke da ve razberi shto sakate da kazite, taka i bugarski nastanal. prvinta ja kradite Kirilicata, ja menite pa potoa i jazikot sakate protiv nas da go koristite, za da ne pravite Bugari. pa zatoa i makedonskite reformatori, za da se odbranat od balgamskite pokushaji da go upotrebat jazikot i azbukata da gi pobugarizuvaat Makedoncite ke ja modificiraat i nashata azbuka za da ima jasna i chista razlika, za vie da razberite ednash za sekogash. ama vie ne razbirate, zatoa oti vie veke odamna sedite vo kalta i vo vashite lagi, pa ne mozete veke da se izvadite, i ako priznaete deka ste greshka, togash ke bide losho za vas. eve ti edna razglednica od pirin makedonija, Vidi go Jane, ke vidish deka bukvite se Kirilica, ama ne se ni vashi ni nashi, tuku originalni, i prochitaj shto pishe dole, od chija raka zaginal??? http://www.nepokor.org/Istorija/Sliki/Jane_Sandanski.jpg taka se znae shto e kako e, i vie mozete da prezentirate kakvi sakate falsifikuvani dokumenti, ama edno ostanuva tochno, vie gi ispoubivte site Makedonski patrioti, oti ne vi beshe po kef oti sakaa samostojna Makedonija, a deneska oshte odite po istiot terk, gi prezentirate istite patrioti koji padnaa od Bugarka raka i gi pravite deka se vashi patrioti. se pitam do kade li ste spremni da odite so vashite lagi i gadni igri??? i oshte ednska ke se poftoram, dovagjate na makedonski forumi, zborite na makedonski se prezentirate kako takvi za da moze poslem pozad grb da pushtate nekoj si lazni dokumenti za da ne Bugarizirate, pa ako toa ne e podmolno, kako i celata vasha politika!!! A za azbukata, izgleda deka samo rusite ushte denes ja Koristat originalnata Kirilica, ama ironija. ali jebi ga toa e toa. |
| Waal | Zdravejte! |